Zbrajanje glasova na predsjedničkim, parlamentarnim i beogradskim izborima u Srbiji 3. travnja ni peti dan po zatvaranju birališta u četvrtak ne daje jasnu sliku o budućoj vlasti, a neupitna je samo uvjerljiva pobjeda Aleksandra Vučića kojom je osigurao drugi uzastopni predsjednički mandat, javlja Hina.
Na parlamentarnim izborima vladajuća Srpska napredna stranka na rubu je da sa strankama unutar svoje koalicijske liste i vojvođanskim Mađarima (SVM) formira tijesnu većinu za sastav nove vlade ili komotan natpolovični broj mandata ako pridruže socijaliste (SPS) Ivice Dačića s kojima su u prethodnom desetljeću dijelili vlast.
Vučićevi naprednjaci mogu dodatno ojačati svoju većinu uz mandate manjinskih stranaka, ponajprije s bošnjačkom listom Muftijin amanet koja će imati tri zastupnika, dok za sada nema uvjerljivih nagovještaja da bi im se mogli pridružiti manjinske koalicije Zajedno za Vojvodinu – Vojvođani ili druga bošnjačka lista SDA Sandžaka s po dva zastupnika.
Čelnik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini (DSHV) Tomislav Žigmanov potvrdio je u ponedjeljak da će biti zastupnik u novom sazivu Skupštine Srbije i da je spreman na dijalog s nositeljima vlasti u državi u cilju uključivanja hrvatske manjine u procese odlučivanja.
Žigmanov se u međuvremenu nije očitovao uključuje li “dijalog s nositeljima vlasti” i pridruživanje dva mandata koalicije Zajedno za Vojvodinu – Vojvođani, koju je predvodio, u eventualnu postizbornu koaliciju s Vučićevim naprednjacima i njihovim aktualnim partnerima.
Istodobno, na adrese republičkog (RIK) i gradskog izbornog povjerenstva (GIK) stigle su stotine prigovora i dokaza oporbe o neregularnostima tijekom izbornog dana, što će dovesti do ponavljanja glasanja na velikom broju izbornih mjesta.
Ocjene političkih analitičara su da u postizbornoj statistici na parlamentarnoj razini to ponavljanje ne može bitno promijeniti odnos osvojenih mandata, ali je srbijanska prijestolnica na rubu ponavljanja kompletnog izbornog procesa.
Koalicija oko Vučićeve napredne stranke i Dačićevi socijalisti s jedne, a programski i ideološki heterogena oporba s druge strane, zasad su prilično izjednačeni u zbroju glasova i nitko od njih nema zajamčeno izvjesnu natpolovičnu većinu kako bi u budućoj gradskoj skupštini mogli izabrati gradonačelnika i formirati gradsko vijeće.
Oporbene stranke i koalicije u međuvremenu pregovaraju o mogućoj široj postizbornoj koaliciji u Skupštini Beograda, “bombardirajući” gradsko povjerenstvo s 320 prigovora o neregularnostima u izbornom procesu i zahtijevajući ponavljanje glasanja na 258 biračkih mjesta.
Oporba šansu vidi u mogućnosti da osvoji dodatnih stotinjak tisuća glasova što bi značajno pomjerilo jezičac na vagi u njezinu korist.
U primjedbama na izborni proces oporbe stranke traže i otvaranje vreća s glasovima kako bi dokazali svoje tvrdnje o neregularnostima tijekom izbornog dana i u prebrojavanju glasova.
Izbore je pratilo više od 4500 domaćih i stranih promatrača, te tisuće stranačkih članova biračkih odbora, a njihova izvješća ukazuju na brojne neregularnosti i nedosljednosti u provođenju izbora.
Republičko i gradsko izborno povjerenstvo, pak, priznaju da ima utemeljenih primjedbi, ali da neregularnosti nisu bitno utjecale na izborni proces.
Fenix-magazin/MMD/Hina
