Pandemija je djelovala na sve u Njemačkoj. Ali evo koga će najviše pogoditi kada su u pitanju ekonomske poteškoće.
Od skraćenog radnog vremena ( Kurzarbeit) i školovanja u kući do poteškoća i zdravstvenih problema – kriza koronavirusa duboko je potresla stanovništvo u Njemačkoj. Učinci se mogu vidjeti u gotovo svim područjima društva, pokazuje izvještaj WZB-ovog Berlinskog centra za društvene znanosti.
Rezultati Izvješća o podacima 2021. – Društveno izvješće za Njemačku – prvenstveno pokrivaju prvi “lockdown” u proljeće 2020. do ljeta 2020., dajući kratki prikaz učinaka pandemije. Njemačka je trenutačno u lockdownu od studenog, iako se planira ponovno otvoriti javni život.
Prvi lockdown u ožujku 2020. rezultirao je ekonomskim krahom bez presedana. U drugom je tromjesečju bruto domaći proizvod (BDP) opao za gotovo 10 posto, a privatna potrošnja pala je za 13 posto, izvijestio je Die Welt.
Posebno pogođeni sektori, poput restorana i hotela, izgubili su gotovo 90 posto prometa tijekom naređenog zatvaranja. Mobilnost je također naglo pala za trećinu u proljeće kao rezultat naručenih ograničenja kontakta. Zračni promet mjesecima je gotovo potpuno stao.
Kako pandemija utječe na ljude?
U prvoj fazi pandemije skupine s višim dohotkom imale su češće gubitke dohotka. No za ljude s niskim primanjima financijske posljedice bile su teže.
U intervjuima je 17 posto polukvalificiranih i nekvalificiranih radnika i nešto manje od 14 posto zaposlenih bez diplome izvijestilo da su pogođeni financijskim poteškoćama, ili očekuju da će se to dogoditi u sljedećih godinu dana.
U stručnim, majstorskim i kvalificiranim zanimanjima ta je brojka iznosila samo devet posto.
Najviše su pogođeni samohrani roditelji (25 posto) i samozaposleni (20 posto). Ljudi s migracijskim podrijetlom (15 posto) imali su gotovo dvostruko veću vjerojatnost o novčanim problemima od ljudi bez te pozadine (osam posto).
Nadalje, vjerojatnije je da su ljudi u skupinama s najnižim prihodima izgubili posao tijekom prvog ‘lockdowna’. A zaposlenici u skupinama s najnižim prihodima također su imali manje šanse da mogu raditi od kuće u usporedbi s onima koji zarađuju više.
Što je s općenitom slikom siromaštva u Njemačkoj?
Prema izvješću, rizik od pada u siromaštvo u Njemačkoj je najveći među samohranim roditeljima (41 posto), osobama sa završenom maturom bez stručne spreme (35 posto) i onima s izravnom migracijskom pozadinom ( 29 posto) – ljudi koji su doselili u Njemačku.
Studija je pokazala kako njemački stanovnici koji su pali u siromaštvo sve više zaglave u ovoj situaciji na dulje vremensko razdoblje u odnosu na prethodne godine.
Nekoliko se godina jaz između bogatih i siromašnih znatno povećao u Njemačkoj. Sada se struktura siromaštva promijenila.
U 2018. gotovo svaki šesti (15,8 posto) stanovnik živio je ispod praga rizika od siromaštva. Na kraju 90-ih bilo je nešto manje od 11 posto.
“Vidimo da kućanstva koja su jednom skliznula ispod granice siromaštva ostaju ispod granice siromaštva češće i također dulje”, rekao je Philip Wotschack, istraživač iz WZB-a i jedan od autora izvješća, za Spiegel.
Prema izvješću, 88 posto ljudi koji su u 2018. živjeli u siromaštvu s relativnim prihodima već je bilo pogođeno siromaštvom barem jedno razdoblje u prethodne četiri godine – a nešto manje od 44 posto njih bilo je trajno siromašno tijekom ovog razdoblja.
Strukturno slaba područja na zapadu – poput industrijske regije Ruhr (Ruhrgebiet) u Sjevernoj Rajni-Vestfaliji, najnaseljenijoj njemačkoj državi, također pokazuju povećani rizik od siromaštva, kao i istočna Njemačka – više od 30 godina nakon ponovnog ujedinjenja.
Kaže se da su ljudi u opasnosti od siromaštva u Njemačkoj ako je neto prihod kućanstva manji od 60 posto dohotka u zemlji. 2018. taj je prag iznosio oko 1.040 eura mjesečno za jednočlano kućanstvo i 1.352 eura za samohrane roditelje s jednim djetetom.
U međuvremenu, ljudi postaju sve frustriraniji zbog razlike u dohotku. Tek nešto manje od polovice stanovništva smatra da su vlastite bruto plaće poštene, navodi se u izvješću.
Gotovo 75 posto zapadnih Nijemaca sada je za to da država poduzme mjere za smanjenje razlika u prihodima. 2002. to je bilo još uvijek manje od polovice. U istočnoj Njemačkoj oko 80 posto ljudi želi da vlada nešto poduzme.
Studiju su zajednički objavljivali WZB, Savezni zavod za statistiku i Savezni institut za istraživanje stanovništva svake dvije godine od 1983. godine.
Podaci imaju za cilj dati cjelovitu sliku životnih uvjeta u Njemačkoj. Kombinira službenu statistiku s društvenim istraživanjima, uključujući intervjue s pogođenim ljudima.
Fenix-magazin/IM
