Ljudi u šetnji/Foto: Fenix ( Ivan Rašić)

ISTRAŽIVANJE: Financijski najteže pogođeni pandemijom su samohrani roditelji i ljudi koji su se tek doselili u Njemačku

Pandemija je djelovala na sve u Njemačkoj. Ali evo koga će najviše pogoditi kada su u pitanju ekonomske poteškoće.

 

Od skraćenog radnog vremena ( Kurzarbeit) i školovanja u kući do poteškoća i zdravstvenih problema – kriza koronavirusa duboko je potresla stanovništvo u Njemačkoj. Učinci se mogu vidjeti u gotovo svim područjima društva, pokazuje izvještaj WZB-ovog Berlinskog centra za društvene znanosti.

Rezultati Izvješća o podacima 2021. – Društveno izvješće za Njemačku – prvenstveno pokrivaju prvi “lockdown” u proljeće 2020. do ljeta 2020., dajući kratki prikaz učinaka pandemije. Njemačka je trenutačno u lockdownu od studenog, iako se planira ponovno otvoriti javni život.

Prvi lockdown u ožujku 2020. rezultirao je ekonomskim krahom bez presedana. U drugom je tromjesečju bruto domaći proizvod (BDP) opao za gotovo 10 posto, a privatna potrošnja pala je za 13 posto, izvijestio je Die Welt.

Posebno pogođeni sektori, poput restorana i hotela, izgubili su gotovo 90 posto prometa tijekom naređenog zatvaranja. Mobilnost je također naglo pala za trećinu u proljeće kao rezultat naručenih ograničenja kontakta. Zračni promet mjesecima je gotovo potpuno stao.

Kako pandemija utječe na ljude?

U prvoj fazi pandemije skupine s višim dohotkom imale su češće gubitke dohotka. No za ljude s niskim primanjima financijske posljedice bile su teže.

U intervjuima je 17 posto polukvalificiranih i nekvalificiranih radnika i nešto manje od 14 posto zaposlenih bez diplome izvijestilo da su pogođeni financijskim poteškoćama, ili očekuju da će se to dogoditi u sljedećih godinu dana.

U stručnim, majstorskim i kvalificiranim zanimanjima ta je brojka iznosila samo devet posto.

Najviše su pogođeni samohrani roditelji (25 posto) i samozaposleni (20 posto). Ljudi s migracijskim podrijetlom (15 posto) imali su gotovo dvostruko veću vjerojatnost o novčanim problemima od ljudi bez te pozadine (osam posto).

Nadalje, vjerojatnije je da su ljudi u skupinama s najnižim prihodima izgubili posao tijekom prvog ‘lockdowna’. A zaposlenici u skupinama s najnižim prihodima također su imali manje šanse da mogu raditi od kuće u usporedbi s onima koji zarađuju više.

Što je s općenitom slikom siromaštva u Njemačkoj?

Prema izvješću, rizik od pada u siromaštvo u Njemačkoj je najveći među samohranim roditeljima (41 posto), osobama sa završenom maturom bez stručne spreme (35 posto) i onima s izravnom migracijskom pozadinom ( 29 posto) – ljudi koji su doselili u Njemačku.

Studija je pokazala kako njemački stanovnici koji su pali u siromaštvo sve više zaglave u ovoj situaciji na dulje vremensko razdoblje u odnosu na prethodne godine.

Nekoliko se godina jaz između bogatih i siromašnih znatno povećao u Njemačkoj. Sada se struktura siromaštva promijenila.

U 2018. gotovo svaki šesti (15,8 posto) stanovnik živio je ispod praga rizika od siromaštva. Na kraju 90-ih bilo je nešto manje od 11 posto.

“Vidimo da kućanstva koja su jednom skliznula ispod granice siromaštva ostaju ispod granice siromaštva češće i također dulje”, rekao je Philip Wotschack, istraživač iz WZB-a i jedan od autora izvješća, za Spiegel.

Prema izvješću, 88 posto ljudi koji su u 2018. živjeli u siromaštvu s relativnim prihodima već je bilo pogođeno siromaštvom barem jedno razdoblje u prethodne četiri godine – a nešto manje od 44 posto njih bilo je trajno siromašno tijekom ovog razdoblja.

Strukturno slaba područja na zapadu – poput industrijske regije Ruhr (Ruhrgebiet) u Sjevernoj Rajni-Vestfaliji, najnaseljenijoj njemačkoj državi, također pokazuju povećani rizik od siromaštva, kao i istočna Njemačka – više od 30 godina nakon ponovnog ujedinjenja.

Kaže se da su ljudi u opasnosti od siromaštva u Njemačkoj ako je neto prihod kućanstva manji od 60 posto dohotka u zemlji. 2018. taj je prag iznosio oko 1.040 eura mjesečno za jednočlano kućanstvo i 1.352 eura za samohrane roditelje s jednim djetetom.

U međuvremenu, ljudi postaju sve frustriraniji zbog razlike u dohotku. Tek nešto manje od polovice stanovništva smatra da su vlastite bruto plaće poštene, navodi se u izvješću.

Gotovo 75 posto zapadnih Nijemaca sada je za to da država poduzme mjere za smanjenje razlika u prihodima. 2002. to je bilo još uvijek manje od polovice. U istočnoj Njemačkoj oko 80 posto ljudi želi da vlada nešto poduzme.

Studiju su zajednički objavljivali WZB, Savezni zavod za statistiku i Savezni institut za istraživanje stanovništva svake dvije godine od 1983. godine.

Podaci imaju za cilj dati cjelovitu sliku životnih uvjeta u Njemačkoj. Kombinira službenu statistiku s društvenim istraživanjima, uključujući intervjue s pogođenim ljudima.

Fenix-magazin/IM

Pogledajte drugo

Eltwille vrtuljak kugle

DJEČJI BONUS, OSOBNA ISKAZNICA…: Ovo su promjene koje stupaju na snagu od kolovoza u Njemačkoj

Od ponovnog otvaranja škola do mogućih štrajkova vlakova te bonusa za obitelji – evo pregleda …