Ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman objavio je da se Hrvatska uključila kao treća strana u predmet Kovačević protiv Bosne i Hercegovine pred Europskim sudom za ljudska prava, jer je riječ o predmetu s mogućim dalekosežnim posljedicama za ustavni poredak i izborni sustav Bosne i Hercegovine, te položaj Hrvata kao jednog od triju konstitutivnih naroda.
Kao potpisnica Daytonskog mirovnog sporazuma, Hrvatska je pred Sudom pojasnila temeljne mehanizme daytonskog sustava, uključujući izborni model Bosne i Hercegovine, uspoređujući ga s federalnim praksama Švicarske, Belgije i Italije.
#Aktualac
🇭🇷 se uključila kao treća strana u predmet Kovačević protiv 🇧🇦 pred 🇪🇺 Europskim sudom za ljudska prava, jer je riječ o predmetu s mogućim dalekosežnim posljedicama za ustavni poredak i izborni sustav 🇧🇦 te položaj Hrvata kao jednog od triju konstitutivnih naroda.Kao… pic.twitter.com/DuMWWdNMmn
— Gordan Grlić Radman (@grlicradman) November 12, 2025
Sud je upozoren na političku pozadinu tužbe i unitarističke ciljeve politike Željka Komšića, koji su usmjereni prema slabljenju načela konstitutivnosti naroda i promjeni ustavnog okvira BIH, što bi narušilo daytonsku ravnotežu i ugrozilo stabilnost zemlje.
Presuda Velikog vijeća utvrdila je da je podnositelj zloupotrijebio pravo na tužbu, manipulirao informacijama o nacionalnoj pripadnosti te klevetao predsjednicu Suda, zbog čega nije dokazana navodna diskriminacija u ostvarivanju biračkog prava. Europski sud za ljudska prava nije osporio power-sharing mehanizme uspostavljene Daytonom, nego je potvrdio da su u skladu s načelima Europske konvencije o ljudskim pravima, uz obvezu da se svim građanima osigura mogućnost kandidiranja bez diskriminacije.
Presuda pruža hrvatskim političkim predstavnicima u BiH i Hrvatskoj važnu pravnu orijentaciju za očuvanje načela konstitutivnosti i ravnopravnosti Hrvata unutar daytonskog ustavnog okvira te za nastavak konstruktivnog dijaloga o reformama u okviru europskog puta BiH.
Visoki predstavnik Schmidt u nedavnom obraćanju Vijeću sigurnosti UN naglasio je da ustavne i institucionalne promjene trebaju proizaći iz unutarnjeg političkog dogovora, a ne biti nametnute izvana, jer stabilnost BiH počiva na načelima utvrđenima Daytonskim sporazumom i suradnji unutar njegovih institucija, navodi Grlic Radman na svom X profilu.
Fenix-magazin/IK
