Na samom sjeveru Njemačke koja obuhvaća: Schleswig Holstein, Donju Sasku, Mecklenburg Zapadno Pomorje te gradove Bremen i Hamburg, živi više od 32.000 Hrvata.
Najviše ih je u Gradu Hamburgu, koji je posebno je poznat kao važno njemačko prometno čvorište. Prije svega poradi morske luke, zatim ključnim željezničkim i cestovnim smjerovima, te zračne luke nazvane po poznatom kancelaru, a kasnije izdavaču njemačkog tjednika Die Zeit, Helmutu Schmidtu.
Mnogi Hrvati su ostavili duboke tragove u Hamburgu, gradu poznatom po svojoj luci iz koje se putovalo u novi svijet – u Sjevernu i Južnu Ameriku.
Hamburška luko, baltičke zore, …
Svoje makroekonomsko značenje za njemačko gospodarstvo, Hamburška je luka izgradila tijekom proteklih stoljeća. Kao vrata prema svijetu, luka je bila glavna destinacija za daljnje otpremanje trgovinskih roba namijenjenih za prekomorska tržišta, ali jednako tako bila je i glavno odredište za milijune ljudi koji su kroz povijest iseljavali u prekooceanske zemlje.
Tako je ovaj grad i njegove baltičke zore vječno povezan sudbinama više od 400.000 iseljenika hrvatskih korijena i njenih potomaka, koji su svoj put u Ameriku, Kanadu, Argentinu ili Australiju pronašli upravo preko njegove luke.
S obzirom na stoljetno iskustvo Grada Hamburga kao slobodnoga i lučkoga grada, u njemu se razvila snažna liberalna građanska kultura, što ujedno implicira izrazitu sposobnost brzo integrirati pridošlice iz svih krajeva svijeta koji su sa sobom donijeli svoju kulturu, običaje i religije.
Liberalna građanska kultura
Tako je ovdje prisutan suživot preko 120 različitih vjerskih zajednica. Najbrojnija skupina je bez vjerske opredijeljenosti – 44,4%. Luteranskih evangelika ima 36,4%, dok je katolika tek 10,5%, među kojima su upravo stranci jako zastupljeni – gotovo preko 30%. Židovske vjere je 0,15% stanovništva, a džamija ima više od 40, za ukupno 142.000 pripadnika muslimanske vjeroispovijesti.
U samom centru Hamburga smještena je Hrvatska katolička misija (HKM), vođena od strane dominikanskih fratara i časnih sestara dominikanki, te je prošle godine obilježena njena 50. obljetnica. Jednako važan jubilej, proslavljen tek nedavno – 27. svibnja ove godine, je 30. obljetnica svećeništva voditelja HKM Hamburg, o. Anto Bobaša.
Uz Generalni konzulat Republike Hrvatske, koji je također lani proslavio srebrni jubilej, Katolička misija važna je okosnica i središnje mjesto za okupljanje Hrvatica i Hrvata u tom gradu.
Na sjeveru Njemačke djelatne su još Hrvatske katoličke misije u Hannoveru, Göttingenu i Neumünsteru, dok u Bremenu hrvatske katolike okuplja fra Ivica Studenović, župnik pri njemačkoj župi. Jednako važnu kariku u očuvanju hrvatskog jezika predstavlja Hrvatska škola sa svojih dvanaest nastavnih mjesta diljem sjeverne Njemačke, koje financira Ministarstvo znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske.
Hrvatske vjerske i državne institucije
Osim oko hrvatskih vjerskih i državnih institucija, Hrvati se na sjeveru Njemačke okupljaju u svojim udrugama koje su već desetljećima djelatne na ovom području. Iako se broj hrvatskih udruga i udruženja znatno smanjio zadnjih tridesetak godina, ostala ih je nekolicina vrlo aktivnih.
Hrvatska kulturna zajednica CROATIA, udruženje je koje putem svojih raznih sadržaja okuplja Hrvate. Pored nogometa i rukometa nudi i folklor, te je inicirala platformu susreta i razmjene pod imenom „Hamburški Hrvati u dijalogu“. Većinu svojih aktivnosti upriličuju u vlastitim klupskim prostorijama.
Sredinom osamdesetih godina, hamburški Hrvati dobili su od grada zemljište u najam na 100 godina, te su svojim sredstvima i donacijama na njemu sagradili klupske prostorije. Nadalje, od hrvatskih udruženja vrlo je aktivan NAPREDAK koji, također, baštini kroz ples i pjesmu te literarne večeri hrvatsku kulturu i tradiciju.
Hrvatsko kulturno društvo u Bremenu ponovno je krenulo sa svojim aktivnostima, nakon što su godinama bile zamrle. Uz folklornu skupinu, aktivni su i tamburaši te tjedno nude igraonice za malodobnu djecu, kako bi već u ranim godinama posadili sjeme hrvatske kulture i jezika. U prošloj godini pokrenute su osnivačke inicijative hrvatskih udruženja u Rostoku, prijateljskom gradu Rijeke, te u Papenburgu na sjeverozapadu Donje Saske.
Spomenik hrvatskim iseljenicima sa 126 likova
U znak sjećanja na sve poznate i nepoznate Hrvate koji su iselili u Ameriku, na inicijativu Hrvatske kulturne zajednice iz Hamburga, u hamburškoj luci Altona podignut je Spomenik hrvatskim iseljenicima.
S područja današnje Hrvatske, u Ameriku se do početka II. svjetskog rata iselilo gotovo pola milijuna Hrvata.
Spomenik hrvatskim iseljenicima je reprezentativan primjerak naivne umjetnosti, a izradila ga je u drvetu hrvatska kiparica Ljubica Matulec. Prvi spomenik postavljen 1989. godine u povodu obilježavanja 800. obljetnice Hamburške luke, srušio se deset godina kasnije u olujnom nevremenu.
Zahvaljujući istoj umjetnici, za koju je spomenik i uspomena na njezinog djeda koji je iz Hamburga odlazio u Ameriku, 126 likova ponovno je izronilo iz hrastovog drveta iz Slavonije.
Novi hrvatski spomenik otkriven je 3. listopada 2003. godine u povodu njemačkog Dana ujedinjenja kao dar hamburških Hrvata gradu i njegovim stanovnicima za gostoljublje kroz sve ove godine.
Fenix-magazin/MD/Stjepan Ivan Mandić
