Arheolozi otkrili ostatke zidova, podne obloge i baze stuba crkve za koju se vjeruje da je bila mjesto održavanja Prvog nikejskog sabora 325. godine
Arheološka istraživanja u turskom gradu Izniku dovela su do otkrića ostataka zidova, podne obloge i baze stuba male crkve za koju se vjeruje da je u njoj održan Prvi nikejski sabor 325. godine, javlja Anadolu.
Istraživački tim predvođen profesorom Mustafom Sahinom, šefom Odjela za arheologiju Fakulteta za umjetnost i nauke Univerziteta Bursa Uludag, tijekom radova na području bazilike na obali Izničkog jezera otkrio je ostatke crkve svetog Neofita, koja je prema navodima historičara Euzebija iz Cezareje bila mala bogomolja u kojoj se okupio Prvi nikejski sabor.
Arheološka iskopavanja i istraživanja na lokalitetu gdje je 325. godine održan Prvi nikejski sabor, na kojem su razmatrana i definirana ključna pitanja kršćanske vjere, započela su 2015. godine uz dozvolu Ministarstva kulture i turizma Republike Turske i podršku gradske uprave Burse.
Bazilika na području Iznikskog jezera 2014. godine proglašena je jednim od deset najvažnijih svjetskih arheoloških otkrića od strane Američkog arheološkog instituta.
Voditelj iskopavanja Sahin izjavio je za Anadolu da se istraživanja nastavljaju već jedanaestu godinu, uz učešće antropologa, restauratora, arheologa i historičara umjetnosti.
Navodeći da je ove godine tim postao međunarodni, Sahin je kazao da istraživanja provode zajedno sa stručnjacima sa Univerziteta Kalabrija i Univerziteta Magna Graecia iz Catanzara u Italiji.
Prvi nikejski sabor
Sahin je kazao da su odmah nakon početka ovogodišnje istraživačke sezone nastavili potragu za malom crkvom u kojoj je održan Prvi nikejski sabor.
“Ranije smo u prostoriji prothesisa (mjesto gdje su čuvani sveti predmeti) pronašli podnu oblogu za koju smo mislili da pripada crkvi. Nismo znali da li se ona nastavlja izvan crkve. To je bilo naše najvažnije pitanje u ovogodišnjem programu iskopavanja“, rekao je Sahin.
Objasnio je da su zbog toga započeli iskopavanja istočno od prostorije prothesisa, izvan glavnog zida crkve, te da su već u prvoj sedmici utvrdili kako se podna obloga zaista nastavlja izvan sadašnje građevine.
“To nam pokazuje da postoji prva faza crkve i da se najvjerovatnije Neofitova crkva nalazi ispod postojeće crkve. Na osnovu podne obloge možemo vrlo jasno reći da se ovdje nalazi crkva svetog Neofita, koja je uništena u zemljotresu 368. godine, kao i Crkva svetih otaca izgrađena nakon 380. godine u spomen na crkvene velikodostojnike koji su učestvovali na Prvom saboru i na mjestu gdje je sabor održan“, kazao je Sahin.
Tokom istraživanja pronađeni su i zlatni prsten te naprstak. Sahin je naveo da je na zlatnom prstenu prikazan ukras palme i mača.
Prema njegovim riječima, slični primjerci prstena i naprstaka poznati su iz perioda Omejida i Abasida.
“Činjenica da su pronađeni upravo ovdje veoma je važna za naša istraživanja i hipoteze. Znamo da su Omejidi 729. godine opsjedali Iznik i da su, prije osvajanja Carigrada, strateški željeli zauzeti Iznik. Iako grad nisu uspjeli osvojiti tokom šestomjesečne opsade, znamo da je omejidski emir ušao u Crkvu svetih otaca“, rekao je Sahin.
Dodao je da to pokazuje kako se Crkva svetih otaca nije nalazila unutar grada Iznika, već izvan gradskih zidina, te da preliminarne analize pronađenog naprstka i prstena ukazuju na mogućnost da su Omejidi posjećivali ovu crkvu.
“Kamenčići se sada polako slažu na svoje mjesto“, rekao je Şahin.
Epohalno otkriće
Otkriće koje je oduzelo epohu
Sahin se prisjetio da je Euzebije Cezarejski, biskup i sudionik Prvog nicejskog sabora, u djelu “Vita Constantini” opisao mjesto održavanja sabora, navodeći da se sabor održao u bogomolji ili maloj crkvi.
Prema Sahinu, Euzebije je napisao da je crkva bila toliko mala da se činilo nemogućim da u nju stane toliko dostojanstvenika, što je smatrao velikim Božjim čudom.
“Tijekom ovogodišnjih iskapanja, nakon što smo pronašli temelje i podnu oblogu, došli smo u situaciju u kojoj sa sigurnošću možemo reći da građevina pripada crkvi sv. Neofita, odnosno maloj crkvi koju opisuje Euzebije. Jako smo sretni zbog toga. Najmanje što možemo reći jest da je naša hipoteza potvrđena”, rekao je Sahin.
Dodao je da su već u prvom tjednu istraživanja utvrdili nastavlja li se pod male crkve dalje od nje, odnosno je li velika crkva izgrađena preko male crkve.
„Ovo je otkriće epohalno“, rekao je Sahin.
Naveo je da talijanski tim koji sudjeluje u istraživanju vodi Francesco Cuteri sa Sveučilišta u Catanzaru, te da ovaj tim radi na središnjem brodu bazilike.
Podsjetio je da je ranije u središnjem dijelu bazilike pronađeno osam grobnica ispred zida beme, prostora u crkvi namijenjenog istaknutim članovima svećenstva koji je bio podignut iznad razine poda.
„Dvije od tih grobnica bile su posebno značajne jer su se nalazile točno ispod zida beme. Na kostima su pronađeni tragovi žbuke, što je važan pokazatelj da su grobnice postojale prije izgradnje crkve“, rekao je Sahin.
Dodao je da novčići pronađeni u dvije važne grobnice pripadaju razdoblju vladavine careva Valensa i Valentinijana, što je potvrdilo da je crkva izgrađena oko 380. godine.
„Sada talijanski tim istražuje središnji brod. Vidjet ćemo kakvi će biti rezultati ove godine. I čekamo ih s velikim zanimanjem“, zaključio je Sahin.
Dana 28. studenog 2025. papa Lav XIV. posjetio je grad Iznik u sklopu svog posjeta Turskoj, gdje je sudjelovao u programu obilježavanja 1700. obljetnice Prvog nicejskog sabora.
Fenix-magazin/SIM/Anadolu
