Broj gladnih u svijetu prošle je godine ponovno narastao, nakon skoka 2020. zbog pandemije koronavirusa, a najveću prijetnju predstavljaju rat u Ukrajini i klimatske promjene, objavile su agencije Ujedinjenih naroda.
Gotovo 828 milijuna ljudi, ukupno oko 10 posto svjetske populacije, prošle je godine bilo u doticaju s gladi, što je 46 milijuna više nego 2020. i 150 milijuna više nego godinu prije te, objavile su u izvješću agencije koje uključuju Organizaciju za hranu i poljoprivredu (FAO), Svjetski program za hranu (WFP) i Svjetsku zdravstvenu organizaciju (WHO).
Broj gladnih u svijetu bio je stabilan između 2015. i 2019. godine.
„Postoji stvarna opasnost da će ti brojevi još rasti u mjesecima pred nama“, rekao je izvršni direktor WFP-a David Beasley, dodavši kako će rast cijena hrane, goriva i gnojiva zbog rusko-ukrajinskog rata rezultirati glađu u još država.
„Rezultat će biti globalna destabilizacija, glad i masovne migracije na razinama bez presedana. Moramo djelovati danas kako bi spriječili ovu katastrofu koja prijeti“, dodao je.
Rusija i Ukrajina treći su i četvrti najveći izvoznici žitarica, a Rusija je i važan izvoznik goriva i gnojiva.
Rat je poremetio izvoz iz dvije države zbog čega su cijene hrane narasle na rekordne razine i potaknule prosvjede u zemljama u razvoju koje su se već teško nosile s inflacijom povezanom s pandemijom covida-19 i poremećajima u lancima opskrbe.
UN-ovo izvješće od srijede upozorilo je na „potencijalno otrežnjujuće“ implikacije za sigurnost hrane i ishranu jer se sukobi, klimatski ekstremi, ekonomski šokovi i nejednakost intenziviraju.
Procjenjuje se da je 2020. 22 posto svjetske djece mlađe od 5 godina bilo pothranjeno.
Pozivajući na preustroj poljoprivredne politike, izvješće pokazuje kako je globalni prehrambeni sektor primio gotovo 630 milijardi dolara podrške godišnje koja je često unosila neravnoteže na tržište, nije stigla do manjih poljoprivrednika, štetila je okolišu i nije promovirala nutritivno vrijedne proizvode.
Podrška uključuje subvencije hrani s puno kalorija poput šećera, mesa i mlijeka, nauštrb zdravije hrane poput voća, povrća, mahunarki i sjemenki.
„Svake godine 11 milijuna ljudi umre zbog nezdrave prehrane. Rast cijena hrane znači da će se to samo pogoršati“, rekao je čelnik WHO-a Tedros Adhanom Ghebreyesus.
Fenix-magazin/MMD/Hina
