Mirovinska komisija se nada da će njezin prijedlog za kapitaliziranu mirovinsku komponentu – Kapitalrente dovesti do značajnog dugoročnog povećanja mirovinskih davanja za osiguranike.
„Prema našim projekcijama, takozvani ‘standardni umirovljenik’ mogao bi – u prosjeku – primati dodatnih 150 eura mjesečno nakon 20-godišnjeg razdoblja akumulacije u kapitaliziranoj shemi, a čak i više od 770 eura dodatnih nakon 45 godina“, rekla je članica komisije za njemačke medije. Ona vodi istraživačku jedinicu za mirovinsko osiguranje i održiva financijska tržišta na Sveučilištu u Mannheimu.
Prema izvješću, ove brojke predstavljaju stvarne vrijednosti na temelju razina cijena iz 2026. „Standardni umirovljenik“ je referentna vrijednost koja se koristi u raspravama o mirovinama: to se odnosi na hipotetskog umirovljenika koji je radio 45 godina i dosljedno zarađivao točno prosječni prihod.
Nakon povećanja mirovine koje je stupilo na snagu u srpnju, bruto mirovina te osobe iznosi 1.913,40 eura.
„Moglo bi biti prekretnica za našu zemlju“
Danas mirovinska komisija predstavlja svoje prijedloge za restrukturiranje mirovinskog sustava kancelaru Friedrichu Merzu i ministrici rada Bärbel Bas.
Ključni element je planirani dodatni kapitalizirani stup: obvezni mirovinski doprinosi trebali bi se postupno povećavati do dva posto dohotka, a trošak bi se podjednako dijelio između poslodavaca i radnika. Taj kapital treba se akumulirati i ulagati, a rezultirajući prinosi namijenjeni su povećanju razine mirovina u budućnosti.
Prijedlozi mirovinske komisije u Njemačkoj izazivaju i kritike i pohvale. 33 preporuke sadrže mnogo kontroverznog materijala, a pravila koja se planiraju promijeniti izravno će utjecati na mnoge ljude, ranije je objavila Njemačka tiskovna agencija (dpa).
33 preporuke mirovinske komisije izazivaju pomutnju. U svom konačnom izvješću – čiju je preliminarnu verziju dobila Njemačka tiskovna agencija (dpa) – panel predlaže značajna ograničenja popularnih modela postupnog i prijevremenog umirovljenja.
Umirovljenje od 64 godine
Izvješće od 76 stranica također uključuje nekoliko važnih detalja o kojima se do sada malo raspravljalo. Trenutno stotine tisuća ljudi koristi mogućnost umirovljenja sa 63 godine – iako s odbitcima – nakon 35 godina rada.
„Komisija preporučuje da se u bliskoj budućnosti poveća dob za odlazak u mirovinu za dugotrajno osigurane osobe sa 63 na 64 godine“, navodi se u izvješću. Nakon toga, ova dobna granica će se povećati zajedno sa standardnom dobi za odlazak u mirovinu.
Povećanje dobi za odlazak u mirovinu
Zakonska dob za odlazak u mirovinu trenutno se povećava na 67 godina do 2031. Prema preporukama komisije, trebala bi se nastaviti povećavati za pola godine svakog desetljeća nakon toga. To znači da bi od 2041. dosegla 67,5 godina i tako dalje. Posljedično, dijete koje danas ima četiri godine moglo bi se suočiti s dobi za odlazak u mirovinu od 70 godina.
Fenix-magazin/SČ
