U subotu od ranih jutrnjih sati u Sinj stiže stotine hodočasnika iz Hrvatske i BiH kako bi se poklonili Čudotvornoj Gospi Sinjskoj. Neki od njih su hodali cijelu noć a među brojnim hodočasnicima su i Hrvati koji žive u iseljeništvu, a koji svoje godišnje odmore provode u domovini.
Od 7 sati svete mise se služe ispred crkve gdje je kip Čudotvorne Gospe Sinjske kako bi hodočasnici tijekom cijelog dana po svom dolasku imali priliku moliti se i slaviti sv.Misu.
U Svetištu Čudotvorne Gospe Sinjske već se od 6. kolovoza ove godine traje Devetnica Velikoj Gospi i zavjetne mise Župe Gospe Sinjske. Mise devetnice održavale su se do danas, 14. kolovoza a tijekom 9 dana Svetiše je posjetilo tisuće ljudi.
Crkvu Čudotovorne Gospe Sinjske i kroz godinu posjećuje tisuće Hrvata iz domovine i iseljeništva ali i turisti. Crkva je građena od 1699. do 1712. godine, nalazi se u znamenitom marijanskom svetištu u Sinju. Do danas je zadržala svoj izvorni izgled. U crkvi se nalazi slika Gospe Sinjske, naslikana u 15. ili 16. stoljeću, koju je narod donio pred turskom najezdom iz Rame, a Sinjani okrunili u znak zahvalnosti za pobjedu nad Osmanlijama 1715. godine i ukrasili zavjetnim darovima od zlata. Franjevačka crkva i samostan Gospe Sinjske zaštićeno su kulturno dobro.
I samostan i svetište Gospe Sinjske kroz svoju su povijest bili svjedoci burne hrvatske povijesti, od osmanskih osvajača do Drugog svjetskog rata. Svo to vrijeme su i unatoč svim nedaćama ostali su koljevka marijanske pobožnosti i utočište mnogim vjernicima.
U inetervjuu za katoličku TV Laudato prije nekoliko godina u povodu 300. obljetnice Svetišta Gospe Sinjske fra Petar Klapež, tadašnji gvrdijan Franjevačkog samostana i upravitelj svetišta Gospe Sinjske a današnji župnik Hrvatske Katoličke Župe München zanimljivo je govorio o Čudotvornoj Gospi Sinjskoj i njezinoj slici koja je može ubrojiti među ljepše slike što ih je stvorila kršćanska umjetnost.
– Slika ne prikazuje cijeli lik Majke Božje, nego samo poprsje koje izlazi iz tamne pozadine slike. Dobro je sačuvana, iako je na više mjesta
prelomljena. Ti su prijelomi vjerojatno nastali dok su fratri nosili sliku u torbi za bježanja iz Rame. Ta se slika može ubrojiti među naše „Gospe selice”, koje je narod nosio sa sobom sjedinjujući s Marijom svoju, često gorku sudbinu. Njenom su se blagom liku divili mnogi, a ovako ju je opisao književnik akademik Ivan Aralica: „Bogomajka je lice neiskazane ljepote prignula lijevom ramenu, a pogled oborila zemlji. (…) Pričinja se da te oči poniknute ničice izravno gledaju i vide čovjekovu vanjštinu i čovjekovu nutrinu. Iznad kestenjaste kose teče joj tamnopepeljasta koprena i u bogatim naborima pada po gornjem dijelu prsa i po ramenima. Koprenu, sličnu okruzi ramskih žena, natkriljuje svjetlozeleni veo, podšiven žutom podstavom, koji donjim dijelom pada niz leđa, a gornjim se oslikava na svjetlećem svetokrugu koji ovija glavu, pa je, kao i glava, povinut ulijevo. Ispod prozirne koprene, zasječeno, nazire se uho, usuglašeno s izrazom poniklog lica, kao da kaže: ‘Sve što bude izrečeno, bit će saslušano – rekao je godine fra Petar Klapež.
Slika Gospe Sinjske najprije se slavila u Rami pod nazivom Gospa od Milosti. Godine 1687. fratri ramskog samostana s vjernim pukom pred turskim osvajačem bježe i nastanjuju se u plodni cetinski kraj te u Sinju grade novi samostan i Crkvu. Crkva je bila sagrađena 1712., a već
1715. ogromna turska vojska s oko 76.000 vojnika osvaja Cetinsku krajinu i Sinj. No u noći uoči blagdana Uznesenja BDM na Nebo 15. kolovoza 1715., Gospa se pojavljuje na zidinama grada Sinja.
– Uplašena turska vojska vidjevši bijelu Gospođu na zidinama grada Sinja te noći bezglavo bježi i već u podne na taj dan više nijednog turskog vojnika nije bilo u Cetinskom kraju i nikad se više nisu vratili. Od te čudesne Gospine pobjede pod Sinjem slika Majke od Milosti časti se pod nazivom Čudotvorna Gospa Sinjska – ispričao je fra Petar Klapež.
Proteklih godina u Sinj bi tijekom 14. i 15. kolovoza došlo i do 100 tisuća hodočasnika. No, ove godine zbog epidemioloških razloga taj će broj vjerojatno biti manji.
Fenix-magazin/MD/
