U Austriji se u nedjelju održavaju parlamentarni izbori na kojima se odlučuje hoće li vladu sljedećih pet godina i dalje voditi aktualni kancelar iz redova Narodne stranke (ÖVP) Karl Nehammer ili njegov glavni suparnik na izborima, krajnji desničar Herbert Kickl, koji predvodi Slobodarsku stranku (FPÖ). I hoće li Austrija skrenuti udesno, prema krajnje, desnom rubu.
PIŠE: Snježana HEREK
Za parlamentarne izbore, na kojima se glasa za 183 zastupnika, natječe se devet stranaka: pet parlamentarnih, Narodna stranka (ÖVP) Kancelara Karla Nehammera, Socijaldemokratska (SPÖ) Andreasa Bablera, Krajnja desna Slobodarska stranka (FPÖ) populiste Herberta Kickla, Zeleni na öelu s potkancelarom Wernerom Koglerom i Neos Beate Meinl-Reisinger te četiri manje stranke. To su “Stranka piva” Dominika Wlaznyja, Komunistička stranka Austrije (KPÖ) s kandidatom Tobiasom Schweigerom, Lista Madeleine Petrovic (LMP) i stranka “Keine” s izbornim kandidatom Fayadom Mullom.
Prema posljednjim anketama Nehammerovi “narodnjaci” i Kicklovi “slobodnjaci” vrlo su izjednačeni i između njih se posljednjih dana vodi tijesna utrka, “rame uz rame”, u kojoj su Kicklovi krajnji desničari u laganoj prednosti. Ali Nehammerov ÖVP im je za petama.
U anketi objavljenoj danas u dnevnom listu “Österreich”, Kicklov FPÖ trenutno vodi s 26 posto glasova. Samo s jednim postotnim bodom manje, iza njega je Nehammerov ÖVP s 25 posto naklonosti birača. Treći su socijaldemokrati (SPÖ) s 21 postom. U borbi za četvrto mjesto nadmeću se liberali Neosa i stranka Zeleni. Za sada je Neos u prednosti s 12 posto glasova, a Zeleni, koji su inače koalicijski partner narodnjaka (ÖVP) u sadašnjoj vladajućoj koaliciji imaju tek 8 posto glasova. Od četiri male stranke šansu da preskoči izborni prag od 4 posto imaju eventualno samo “Stranka piva” i Komunistička stranka Austrije (KPÖ). Svaka od njih trenutačno ima 3 posto glasova.
U svakom slučaju Austriju čeka sutra dramatična nedjelja. Mediji kao razlog navode da je prvi put u austrijskoj izbornoj povijesti krajnje desna Slobodarska stranka (FPÖ), na nacionalnoj razini, pred izbornom pobjedom. Ako ih u tome u zadnji trenutak ne spriječe Nehammerovi narodnjaci (ÖVP) i tako obrane svoje prvo osvojeno mjesto na izborima 2019. godine.
Mediji ističu kako je Nehammer uspio poprilično smanjiti razliku između sebe i Kickla svojim uvjerljivim nastupima odgovornog državnika u brojnim predizbornim TV duelima i skupnim nastupima glavnih stranačkih kandidata. Za razliku od Kickla, koji je često preko TV ekrana davao kontradiktorne i nevjerodostojne izjave populističkih naboja. I to mu baš nije išlo u prilog kao “narodnom kancelaru”, kako sam sebe naziva i najavljuje da će uskoro biti.
Napadajući pritom aktualnu migracijsku i azilantsku politiku i nepotizam u vladajućim strukturama.
Ono što je također išlo u prilog Nehammeru je njegov dojmljiv angažman kao kancelara, za uspješno saniranje posljedica katastrofalnih poplava koje su nedavno zadesile Austriju. Naime, zabilježen je osjetan porast naklonosti birača u njegovu korist, pa su neki mediji to komentirali riječima “poplava Nehammeru kao dar s neba”. Da li je to doista tako, znati će se već sutra predvečer.
Ono što će biti odlučujuće za nedjeljni izborni rezultat, biti će izlaznost Austrijanaca na birališta, tvrde analitičari, Uz napomenu, kako bi se ovoga puta na rezultate moglo nešto dulje čekati jer se je čak 1,4 milijuna Austrijanaca odlučilo da glasa, ne na biračkom mjestu, nego putem izborne karte. To je čak 22,63 posto biračkog tijela.
Na izbore je pozvano 6,4 milijuna austrijskih birača s pravom glasa. Na izborima se glasa za 183 zastupnika, a natječe se devet stranaka: pet parlamentarnih te četiri “manje”.
Dobri poznavatelji austrijskih (ne)prilika tvrde da će do koalicije biti teško doći, te da nisu isključeni ni novi izbori, ako pobjedi inače proruski usmjeren Kickl i njegova Slobodarska stranka (FPÖ).
Kao razlog navode da su već u predizbornoj kampanji sve stranke isključile koaliranje s krajnjim desničarem Kicklom i njegovom družinom. Međutim, Kickl se na sve to ne osvrće i već je najavio svoju izbornu pobjedu. Uz poruku kako je stranka i u lipnju ove godine prvi put pobijedila na izborima u Austriji za Europski parlament. Pa, zašto ne, onda i sada, na nacionalnoj razini. FPÖ je u lipnju jako tijesno pobijedio ÖVP s manje od jednim postotnim bodom.
Realne mogućnosti za buduću austrijsku vladu su ograničene. Bez FPÖ-a, jedino moguća je tro-stranačka koalicija, jer prognoze pokazuju da ona dvostranačka “velika koalicija” narodnjaka (ÖVP) i socijaldemokrata (SPÖ) vjerojatno neće imati u parlamentu potrebnu većinu od 92 mandata.
Stoga je realnija kombinacija ÖVP – SPÖ, uz potporu jedne “manje” stranke kao što je Neos ili Zeleni. Za sada bi to mogao biti Neos, jer nastavak suradnje “narodnjaka” (ÖVP) s Zelenima, koji su sada na vlasti, teško se može predvidjeti, s obzirom na vidne međusobne netrpeljivosti.
Kako napominju mediji, ako “zagusti” neki ne isključuju ni mogućnost ponovnog koaliranja krajnjih desničara (FPÖ) s narodnjacima (ÖVP) i obrnuto, iako je ta vlada 2019. doživjela krah zbog korupcijske afere “Ibiza” Uz uvjet da se Kickla makne sa stranačkog kormila FPÖ-a, jer s njime nitko ne želi surađivati.
Sve to su samo nesigurne kombinacije i nagađanja. Ono što je sigurno je, da biračko tijelo ima zadnju riječ i stoga će sutra sve oči, ne samo Austrijanaca nego i Europe i svijeta biti uprte u ovu relativno malu, ali izuzetno važnu alpsku državu.
Skretanje Austrije udesno odnosno povratak na vlast krajnjih desničara i porast popularnosti kontroverznog populiste Kickla, za čiju politiku analitičari tvrde da je vrlo bliska onoj ruskog predsjednika Vladimira Putina i mađarskog premijera Viktora Orbana, bio bi udarac ne samo Bruxellesu nego i svima onima koji se bore protiv ekstremnih politika u Europi.
Kickl i FPÖ se nadaju povijesnoj izbornoj pobjedi u Austriji i najavljuju politički potres. Da li će do njega i doći, znati će se više sutra u 17 sati, kada će javna televizija ORF objaviti prve procjene izbornog rezultata.
Fenix-magazin/MV/Snježana Herek
