Čelnici država članica okupit će se u srijedu i četvrtak u Bruxellesu na samitu sa zemljama Istočnog partnerstva i na redovitom sastanku Europskog vijeća.
Čelnici EU-a na samitu u četvrtak razgovarat će o epidemiološkoj situaciji, upravljanju krizama i otpornosti, cijenama energije, sigurnosti i obrani, migracijama i stanjuu Bjelorusiji.
Dan prije, u srijedu popodne na samitu EU-Istočno partnerstvo glavne teme bit će bjeloruska instrumentalizacija migranata, koje Lukašenkov režim dovodi na istočne granice Unije te sve napetija situacija oko Ukrajine, zbog gomilanja ruskih trupa na njezinim granicama.
Istočno partnerstvo obuhvaća šest zemalja bivšeg Sovjetskog Saveza – Ukrajinu, Gruziju, Armeniju, Azerbajdžan, Moldaviju i Bjelorusiju, koja iz dobro znanih razloga neće sudjelovati na samitu. Odnosi EU-a s Bjelorusijom iznimno su zaoštreni, pogotovo nakon što je režima Aleksandra Lukašenka organizirao hibridni napad slanjem tisuća izbjeglica s Bliskog istoka na istočne granice Unije.
To je drugi samit u Bruxellesu EU-Istočno partnerstvo nakon onoga održanog 2017. na kojem je sudjelovalo svih šest istočnih susjeda.
Uoči samita, hrvatski premijer Andrej Plenković sudjelovat će u srijedu na radnom ručku koji organizira predsjednik Litve Gitanas Nauseda, a na kojem će također biti čelnici Slovačke, Slovenije, Češke, Latvije, Estonije, Finske te čelnici triju zemalja Istočnog partnerstva – gruzijska predsjednica Maia Sandu, ukrajinski predsjednik Volodymyr Zelensky i gruzijski premijer Irakli Garibashvili.
Ovotjedni sastanci na vrhu bit će prvi nakon 16 godina bez njemačke kancelarke Angele Merkel. Njemačku će prvi put predstavljati nedavno izabrani socijaldemokratski kancelar Olaf Scholz.
Scholz neće biti jedini debitant na ovom samitu. Bit će to prvi samit i za novog austrijskog kancelara Karla Nehammera, švedsku premijerku Magdalenu Andersson, bugarskog premijera Kirila Petkova, rumunjskog Nicolaea Ciuca. Bit će to i zadnji samit češkog premijera Andreja Babiša, kojeg će uskoro naslijediti imenovani premijer Petr Fiala.
“Covid će svakako i dalje biti u središtu naše pozornosti. Pojava novih varijanti podsjeća nas da nitko nije siguran dok svi ne budu sigurni. Više nego ikad prije, cijepljenje, što uključuje i treću dozu, i dalje je naše najbolje oružje u borbi protiv pandemije”, kaže u pozivnom pismu predsjednik Europskog vijeća Charlesa Michela.
Dodaje da potrebno uložiti maksimalne napore kako bi se prevladala sumnjičavost prema cijepljenju i suzbile dezinformacije.
Očekuje se da će na samitu čelnici pozvati da što prije stupe na snagu nove preporuke za putovanja u Uniju, uključujući i prijedlog da covid potvrde vrijede devet mjeseci od primanja zadnje doze.
Također se očekuje se da će čelnici upozoriti Rusiju da će svaka daljnja vojna agresija na Ukrajinu imati ozbiljne posljedice i troškove, te da će oštro osuditi iskorištavanje migranata i izbjeglica od strane bjeloruskog režima.
Čelnici će ponovno razgovarati o visokim cijenama energenata, ali se nikakve odluke ne očekuju. Pozvat će na detaljniju analizu funkcioniranja tržišta električne energije i sustava trgovanja emisijama ETS-a.
Čelnici bi trebali donijeti smjernice za ambiciozni Strateški kompas, viziju jačanja obrambene suradnje za sljedeće desetljeće. Razgovarat će se o daljnjem poboljšanju odnosa s NATO-m, koji ostaje okosnica zajedničke obrane za one države članice EU-a koje su njegove članice. U ožujku sljedeće godine očekuje se usvajanje Strateškog kompasa.
Nakon završetka Europskog vijeća, održat će se samit europodručja u inkluzivnom formatu na kojem će se razgovarati o gospodarskoj situaciji i najnovijem razvoju događaja u vezi s s bankovnom unijom i unijom tržišta kapitala.
Fenix-magazin/MD/Hina
