Stanovništvo malih gradova prošle se godine otopilo tempom kakav nije viđen u gotovo tri desetljeća, objavio je u ponedjeljak Savezni institut za demografska istraživanja (BiB) u Wiesbadenu, prenosi Njemačka novinska agencija(dpa).
Migracije u manje gradove i ruralna područja bile su 1,8 posto brže nego u pretpandemijskoj 2019. godini, dok su istovremeno migracije u gradove s više od 100.000 stanovnika usporene za 5,4 posto.
Bilanca unutarnjih migracija u velike gradove bila je najniža u posljednjih 28 godina, kažu u BiB-u.
U odnosu na 2019., iz velikih gradova iselilo se više građana od 30 do 49 godina, plus 3,7 posto, te maloljetnika, 8,9 posto.
“Brojke pokazuju da se suburbanizacija obitelji, koju smo uočili i prije pandemije, dodatno ubrzala 2021.”, rekao je stručnjak BiB-a Tamilwai Kolowa.
Suburbanizacija je proces suprotan urbanizaciji, odnosno označava migraciju gradskog stanovništva u prigradska naselja, manje gradove i ruralna područja. Suburbanizacija se često naziva bijegom iz gradova.
Mogući razlozi su, kaže Kolova, promijenjeni stambeni afiniteti, nedostatak stambenog prostora i stalno visoke cijene stanova.
Stručnjaci su kao godinu za usporedbu uzeli posljednju godinu prije pandemije jer je pandemija na specifičan način utjecala na obrazac migracija.
Tako je, među ostalim, u 2020. godini bilo manje preseljenja zbog promjene posla ili zbog obrazovanja, navode iz BiB-a te dodaju da stoga usporedba 2021. s 2020. nije relevantna.
Iz instituta dodaju da su veliki gradovi već 2020. počeli gubiti stanovništvo, ali uglavnom zbog manje mobilnosti stanovništva uzrokovane pandemijom.
Fenix-magazin/MMD/DPA
