Crno-crvena koalicija u Njemačkoj planira uvesti drastične izmjene u sustav privremene nesposobnosti za rad, koje će iz temelja promijeniti svakodnevicu milijuna zaposlenika. Prema novom vladinom prijedlogu, takozvani “žuti karton”, odnosno liječnička potvrda o bolovanju, ubuduće će postati obvezna već od prvog dana izbivanja s posla. Istodobno, praksa otvaranja bolovanja putem telefonskog poziva liječniku, koja je uvedena kako bi se rasteretile ordinacije, bit će u potpunosti ukinuta.
Njemački savezni kancelar Friedrich Merz (70, CDU) osobno brani ovaj oštar korak, ističući kako je primarni cilj ove reforme smanjenje ukupne stope bolovanja i sprječavanje zlouporabe sustava. Međutim, najnoviji službeni podaci Krovnog saveza operativnih zdravstvenih osiguranja (BKK) u potpunosti dovode u pitanje opravdanost ovakvog vladina poteza.
Troškovi nastaju na dugim, a ne na jednodnevnim bolovanjima
Financijska analiza koju je provela organizacija BKK pokazuje da stvarni gubici teški milijarde eura uopće ne nastaju zbog kratkotrajnih izbivanja radnika s posla (poput prehlade od dan ili dva), već zbog dugotrajnih i teških oboljenja.
“Glavni pokretači rasta troškova su dugotrajni izostanci s posla, najčešće uzrokovani bolestima mišićno-koštanog sustava te teškim psihičkim poremećajima”, upozorava članica uprave BKK-a Anne-Kathrin Klemm (59).
Ova je problematika najvidljivija u sektoru isplate naknada za bolovanje (Krankengeld), koja se u Njemačkoj počinje isplaćivati tek od 43. dana neprekidne bolesti. Taj segment zakonska zdravstvena osiguranja sada stoji astronomskih 21,6 milijardi eura godišnje. Više od četvrtine svih zabilježenih dana bolovanja u prethodnom razdoblju otpada upravo na dugotrajne naknade, dok je broj dana provedenih na dugom bolovanju u posljednjih deset godina skočio za čak 24,4 posto. Psihičke bolesti pritom čine tek 5,4 posto svih otvorenih bolovanja, ali u prosjeku traju duže od pet tjedana. S druge strane, respiratorne infekcije jesu najčešći razlog izostanka, ali zbog kratkog trajanja financijski gotovo uopće ne opterećuju sustav.
Žestoka pobuna unutar same kršćansko-demokratske unije (CDU)
Zbog ovih najava raste val nezadovoljstva i otpora čak i unutar same vladajuće stranke CDU. Dennis Radtke (47), predsjednik utjecajnog radničkog krila stranke (CDA), javno je uputio oštro upozorenje vodstvu vlade, naglasivši kako se bolesne zaposlenike ne smije unaprijed stavljati pod opći veo sumnje. “Nipošto se ne smije stvoriti opći dojam u javnosti da su naši radnici lijeni”, izjavio je Radtke tijekom gostovanja u jutarnjem programu televizije ZDF.
Sindikalni čelnici i zastupnici strahuju da bi ova mjera mogla izazvati potpuno suprotan učinak od onoga koji kancelar Merz priželjkuje. Radtke ističe kako mu se svakodnevno javljaju zabrinuti poslodavci i zaposlenici koji upozoravaju na logičan scenarij: radnik koji bi zbog lakše prehlade inače ostao kod kuće samo jedan dan, sada će biti prisiljen otići u prepunu liječničku ordinaciju. Tamo će mu liječnik, umjesto za jedan dan, automatski otvoriti bolovanje u trajanju od tri do pet dana, što će u konačnici drastično povećati ukupan broj bolovanja u njemačkom gospodarstvu.
Slične tonove opreza iznosi i šef zastupničke skupine CSU-a Alexander Hoffmann (51), koji apelira da se novi zakon, unatoč želji za strožom kontrolom, u konačnici uobliči na “maksimalno fleksibilan i praktičan način”. Poručio je kako se mora naći kompromisno rješenje jer “nitko ne bi trebao s visokom temperaturom i groznicom biti prisiljen stajati u redovima ispred liječničkih vrata samo zbog obične potvrde”.
Fenix-magazin/IK
