Azerbajdžan je priopćio da se vojna operacija u Nagorno Karabahu, regiji pod kontrolom Armenaca – uspješno nastavlja unatoč pozivima svjetskih sila i čelnika UN-a na zaustavljanje krvoprolića.
Vojne mjere “uspješno se nastavljaju” uništavanjem oružja i vojne opreme u toj regiji, objavilo je azerbajdžansko ministarstvo obrane na platformi Telegram.
Separatističke armenske vlasti u Karabahu rekle su da je 27 ljudi ubijeno, uključujući dva civila, a više od 200 ozlijeđeno u vojnoj operaciji Azerbajdžana u utorak. Azerbajdžan je objavio da je na područjima Karabaha pod njihovom kontrolom dvoje poginulih. Stanovnici nekih sela evakuirani su, a Azerbajdžan je poručio da su otvoreni “humanitarni koridori” za evakuacije.
Planinski Karabah na jugu Kavkaza međunarodno je priznat kao azerbajdžanski teritorij, ali njegovim dijelom upravljaju separatističke armenske vlasti koje tvrde da je to njihova pradomovina. Armenija tvrdi da u toj regiji nema njezinih vojnih snaga.
Turska potpora Azerbajdžanu
Turski predsjednik Erdogan dao je potporu azerskoj vlasti, a Rusija je pozvala sukobljene strane da zaustave krvoproliće i neprijateljstva te se vrate provedbi sporazuma o prekidu vatre.
Rusko ministarstvo vanjskih poslova je pozvalo obje strane da zaustave krvoproliće i neprijateljstva i vrate se provedbi sporazuma o prekidu vatre iz 2020.
Potpora SAD-a i Francuske Armeniji
Glavni tajnik Ujedinjenih naroda Antonio Guterres pozvao je na “trenutni prekid borbi” nakon što su Europska unija, Francuska i Njemačka osudile vojnu akciju Azerbajdžana.
Američki državni tajnik Antony Blinken telefonski je razgovarao s azerbajdžanskim predsjednikom Ilhamom Alijevom i armenskim premijerom Nikolom Pašinjanom, pozivajući Azerbajdžan da “odmah prekine vojne akcije” i deeskalira situaciju. Pašinjanu je kazao kako Armenija ima punu podršku Washingtona.
Francuska je pozvala na hitni sastanak Vijeća sigurnosti zbog ilegalne i neopravdane operacije Bakua u Nagorno Karabahu.
Rat u državi koja to nije
Armenija je zauzela velike dijelove Nagorno Karabaha u ratu nakon raspada Sovjetskog Saveza, a Azerbajdžan je vratio veći dio u šestotjednom sukobu 2020., okončanom primirjem uz rusko posredovanje. Nije jasno hoće li operacija Azerbajdžana izazvati rat s Armenijom.
Rusija nastoji očuvati svoj utjecaj u regiji, ispresijecanoj naftovodima i plinovodima, suočena s većim angažmanom Turske, koja podupire Azerbajdžan. Odnosi Rusije i Armenije, ranije tradicionalnih saveznika, urušili su se otkako je predsjednik Vladimir Putin pokrenuo invaziju na Ukrajinu 2022.
Fenix-magazin/MV/Hina
