Jučer je u Beču, u poznatom hrvatskom ribljem restoranu “Gastro Fisch Brač” upriličeno dojmljivo (pred)slavlje u povodu ulaska Hrvatske 1. siječnja u 2023. u eurozonu.
Iz Beča piše: Snježana Herek
Osmijeh i zadovoljstvo na licima hrvatskog veleposlanika u Austriji Daniela Glunčića, predstavnika Europske komisije u Austriji, veleposlanika Martina Selmayra i glavnog tajnika Austrijskog društva za europsku politiku Paula Schmidta, te na stolu poredane nove hrvatske eurokovanice s na poleđini otisnutim hrvatskim simbolima, znanstvenikom Nikolom Teslom, kunom, lipom i drugim hrvatskim nacionalnim simbolima i u pozadini poznati Teslin lik na panou, dovoljno su govorili o čemu se radi.
U okružju hrvatskih eurokovanica, iskoristili smo tu prigodu i od nazočnih međunarodnih slavljenika pokušali za Večernji list saznati što oni misle o ulasku Hrvatske u eurozonu. Da li je to dobra ili kako neki skeptici tvrde, loša odluka u ova teška krizna vremena?
“Hrvatska je konačno pred ostvarenjem svoja dva velika strateška vanjskopolitička cilja, ulaska u eurozonu i Schengen. I to na isti dan, po čemu je jedinstvena u Europskoj uniji. Sada je u punom smislu riječi punopravna članica EU-a i svih njenih integracija.
Ovo je veliki događaj za Hrvatsku. Središnje slavlje održati će se 1. siječnja u Hrvatskoj, a ovo danas je samo pred-slavlje s mojim kolegom i prijateljem iz Europske komisije Selmayrom i našim austrijskim prijateljem Schmidtom”, rekao je uvodno veleposlanik Glunčić.
Naglasio je kako će Hrvati profitirati od ulaska u eurozonu: “Prema podacima Narodne banke Republike Hrvatske, naša će zemlja uštedjeti čak negdje oko 160 milijuna eura samo na transakcijskim naknadama i rizicima mijenjanja jedne valute u drugu”.
Glunčić je također napomenuo kako je kovanica eura “nacionalni simbol i pitanje identiteta, te pripadnosti zajedničkoj europskoj obitelji”.
Hrvatski veleposlanik je posebno naglasio kako članstvo u eurozoni, uz njegovanje identiteta, znači i “solidarnost, prijateljstvo i gradnju mostova međusobnog povezivanja”.
Predstavnik Europske komisije Selmayr je prvo podsjetio na događaje iz 2016. godine. Kako je rekao, “tešku godinu za EU zbog odluke Velike Britanije da napustiti europsku obitelj i previranja u tadašnjem Trumpovom SAD-u, koju je obilježio i govor tadašnjeg predsjednika Europske komisije Jeana Clauda Junkera, koji je pozvao članice EU-a da još uže zbiju svoje redove, predloživši zastupnicima Europskog parlamenta ulazak Hrvatske u eurozonu i Schengen. I to ne samo Hrvatske nego i Rumunjske i Bugarske”.
“Od tada do danas iza Hrvatske stoji ogroman rad i uloženi trud. Više je nego zaslužila taj uspjeh, jer sve je ispunila što se je od nje tražilo. A to nije baš jednostavno, jer članstvo u eurozoni nije članstvo u nekom golf klubu. To što je Hrvatska uspjela postići je dojmljivo.
Ima u Europi jednu od najnižih stopa inflacije, dvostruko manju nego što ima Austrija, inozemni dug je svela na ispod tri posto, ojačala je gospodarstvo i pobrinula se da bude neovisna o tuđim energetskim izvorima, po čemu je iznimka u Europi i mnogi od nje mogu učiti”, ocijenio je Selmayr.
“Evo sada u ruci držim hrvatski eurokovanicu i jako sam ponosan. Na jednoj strani euro, na drugoj Nikola Tesla, kuna, lipa itd. dakle hrvatska nacionalna obilježja. To su Hrvati sjajno napravili. Jer Europa nije samo novac, ona ima i svoju dušu. Europa nije automat za novac nego iza nje stoji jedinstvo. A sada će i Hrvatska u eurozoni jačati jedinstvo tog eura i cijele EU”, ustvrdio je predstavnik EK u Austriji.
“Ovo je i važna poruka Vladimiru Putinu! Onaj tko pokuša razjediniti Europu i nas Europljanine, mi se stišćemo još uže jedni uz druge i dijelimo zajedničku valutu. To je naše gospodarsko najintimnije zajedništvo kojeg imamo u EU. I to samo s onima s kojima doista želimo biti zajedno i ne želimo se od njih rastati. Euro znači, uvijek zajedno!
Mi smo sada s Hrvatskom nismo samo solidarni euro-partneri i prijatelji, nego smo zajedno vjenčani. I to bez mogućnosti razvoda. To je posebno značajno. Euro-brak je stabilniji od onih katoličkih i drugih vjerskih brakova”, rekao je Selmayr svima onima koji kritiziraju ili su skeptični prema eurozoni i EU kao solidarnoj monetarnoj zajednici.
Na naš upit što može poručiti hrvatskim skepticima Selmayr je odgovorio: “Za sve ljude u Hrvatskoj, bez obzira jesu li radnici, učenici, studenti, poduzetnici ili umirovljenici, ulazak u eurozonu imati će pozitivan učinak. Ne treba strahovati. Ovo je velika šansa za Hrvatsku, koja ima marljive i vrlo talentirane ljude, i siguran sam da će tu šansu iskoristiti. Kao i uvijek do sada”.
Ali mnogi ljudi s niskim mirovinama i plaćama u Hrvatskoj s pravdanjem strahuju nakon ogromnih poskupljenja, energetske krize i sve viših računa da li će i uopće i kako sve to uspjeti izdržati. Predstavnika Europske komisije u Austriji upitali smo kako on to komentira.
“Normalno je da ljudi od svega što je novo strahuju. Ali netočno je da će sve biti skuplje. Inflacija i poskupljenja su rezultat Putinovog rata u Ukrajini, a ne eurozone. Posebno dobra vijest je za ljude u Hrvatskoj komponenta solidarnosti koja je dodana posljednjih godina kod kriznih situacija. A to znači da smo sve članice zajedno jedna zajednička europska obitelj i da se međusobno pomažemo u nevolji. Nitko neće ostati prepušten sam sebi. EU ima zajednički Fond za izvanredne potrebe.
To je bilo vidljivo i kod pandemije koronavirusa kada smo zajedno nabavljali cjepivo, a vidljivo je i sada kod energetske krize. Sada ćemo zajednički kupovati plin. Dakle, EU i eurozona znače zajedništvo, a zajednički smo uvijek jači”, zaključio je Selmayr, oduševljen dosadašnjim hrvatskim postignućima.
Predstavnik Austrijskog društva za europsku politiku Schmidt je rekao kako članstvo Hrvatske u eurozoni “nije božićni poklon EU Hrvatskoj, nego je Hrvatska to svojim mukotrpnim radom sama zaslužila”.
“Euro nisu samo kovanice i novčanice on je simbol europske integracije, koja se može osjetiti i u vlastitom džepu”, dodao je Schmidt, napomenuvši: “Austrijski građani gledaju vrlo pozitivno na ulazak Hrvatske u eurozonu. Hrvatska je u Austriji turistička zemlja br. 1, a i ostalo pozitivno stvoreno okružje Austrijanaca prema Hrvatskoj rezultiralo je da njih 56 posto smatra to jako dobrom odlukom. Euro će ove dvije prijateljske zemlje i važne gospodarske partnere od Nove godine dodatno zbližiti.
Austrijanci više neće morati mijenjati eure u kune, a vesele se i ulasku Hrvatske u Schengen, bezgranični prostor gdje više neće morati stajati na granici pri odlasku na odmor. A što se tiče hrvatskih strahova ua ulazak u eurozonu, nitko se ne treba bojati jer Narodna banka RH je u stalnom kontaktu s Narodnim bankama ostalih država članica i precizno se prati, posebnim mehanizmima cijene i njihov rast. Dakle, Hrvatska neće biti prepuštena sama sebi”.
Schmidt je istaknuo kako “Hrvatska za Austrijance nije inozemstvo nego njihova druga domovina, što je vidljivo kako u turizmu tako i u njihovoj cjelokupnoj bilateralnoj gospodarskoj suradnji”.
Fenix-magazin/SČ/Snježana Herek
