Iseljenička beletristika, leksikografska djela, sociološke studije, iseljenička historiografija, migrantska arhivistika, memoari prvaka hrvatske dijaspore kao i monografije o suvremenoj mobilnosti pa i knjige o paradoksima najnovijeg egzodusa Hrvata iz domovine dostupne su na najvećem sajmu knjiga u Zagrebu Interliberu od 13. do 18. studenog.
Interliber u petak, 16. studenog donosi obilje popratnih sadržaja koji će vam razveseliti dan i magično vas uvući u čaroliju čitanja uz predah i druženje s autorima. Više stotina naslova različitih domaćih nakladnika donose fantastične teme vezane uz život i stvaralaštvo hrvatskoga iseljeništva s udaljenih meridijana i paralela. Nikad bogatija ponuda knjiga o hrvatskome iseljeništvu i knjiga hrvatskih autora iz dijaspore koje su pisane u inozemstvu ne samo na hrvatskome već i na jezicima domicilnih zemalja.
Beletristika naših pisaca s migrantskom pozadinom, leksikografska djela, sociološke studije, iseljenička historiografija, migrantska arhivistika, memoari prvaka hrvatske dijaspore kao i monografije o suvremenoj mobilnosti pa i paradoksima najnovijeg egzodusa Hrvata iz domovine, knjige o hrvatskim pustolovima i suvremenim nomadima…
Kad je u pitanju hrvatsko iseljeništvo danas izdvajamo dvije značajne promocije na štandu Školske knjige.
U podne će biti predstavljeno divot izdanje „Hrvatsko proljeće i hrvatska politička emigracija“, Wollfyja Krašića koju izdavači najavljuju kao temu o kojoj je Hrvatska šutjela. Knjigu će predstaviti Ante Žužul, Ivo Banac, Ivica Šute, Wollfy Krašić i urednik Deniver Vukelić. Knjiga je ujedno i pionirska, analitički sofisticirana i arhivski utemeljena. Ona otvara važnu i zanemarenu temu naše narodne povijesti druge polovice dvadesetog stoljeća te postavlja vrlo visoko mjerilo za daljnja istraživanja, poručuje dr. Banac.
Sastoji se od osam opsežnih poglavlja raspoređenih na gotovo pet stotina stranica, koje prati iscrpan znanstveni aparat, uključujući ilustracije, literaturu i izvore te kazalo imena. Uvjerljivo je opisano rađanje revolucionarne ideje o hrvatskome miru, odnosno potrebi da nekad ideološki podijeljeni i u ratu sukobljeni Hrvati, kao i njihovi potomci, trebaju prijeći preko starih sukoba i razlika i zajednički raditi na stvaranju samostalne hrvatske države. Pronicljivo se rekonstruira raznolikost i vitalnost političke misli među emigrantima, budući da su se formirale dvije glavne varijante ove nove ideje, a onda i niz njihovih manje ili više izmijenjenih inačica, koje su nastajale i nestajale u odnosu na ondašnje stanje u Jugoslaviji i svijetu. S pružanjem ruke nekadašnjim protivnicima, hrvatskim partizanima i komunistima ne završava rušenje tabua u hrvatskoj političkoj emigraciji, koja je od svojega nastanka bila snažno antikomunistički obojena smatra Wollfy Krašić, rasvjetljavajući slučaj Branimira Jelića. Analiziraju tragične trenutke, primjerice, o akciji Feniks 72 mladi povjesničar W. Krašić ističe kako je slom Hrvatskoga proljeća – kako kaže – hrvatskog reformnog pokreta 1971. – raspirio revolucionarni duh u dijelu političke emigracije. Spomenuti događaj imao je osobita značaja u prekidanju podjela, odnosno ujedinjenju velikog dijela emigracije. Sažeto, dok prvih sedam poglavlja uglavnom propituje utjecaje na relaciji emigracija-domovina na idejnom i političkom planu, posljednje osmo poglavlje rekonstruira iznimno velik broj kontakata i njihovu narav između pojedinaca i organizacija. Riječ je o knjizi koja mijenja znanstvenu optiku na bitni segment moderne i suvremene hrvatske povijesti barem kad je u pitanju naša dijaspora.
Na štandu Školske knjige slijedi u 16.00 sati promocija knjige „Iseljavanje Hrvata u Njemačku – Gubimo li Hrvatsku?“, Tade Jurića. O najnovijem iseljeničkom valu kojeg istražuje Jurić govorit će Ante Žužul, Anđelko Akrap, Marin Strmota, Stjepan Šterc, autor Tado Jurić te urednica Blaženka Vuk. U Jurićevoj knjizi su predstavljeni rezultati istraživanja motiva i karakteristika novijih iseljavanja Hrvata u Saveznu Republiku Njemačku. Prema percepciji samih iseljenika, glavni motivi iseljavanja nisu ekonomski. Analiza iseljeničkih stavova pokazala je da je glavni poticaj odlasku iz zemlje predodžba da u Hrvatskoj nisu institucionalizirane vrijednosti radne etike i uopće poštenja te iseljenici smatraju da se hrvatsko društvo moralno slomilo. Podaci su prikupljeni metodama ankete i polustrukturiranog intervjua tijekom 2017., na uzorku od 1200 Hrvata iseljenih u Njemačku. Kao polazište u analizama su upotrijebljeni i službeni hrvatski i njemački statistički podaci, koji su poslužili kao deskriptivni i komparativni okvir provedene studije. Rezultati istraživanja pokazali su povezanost između političke etike, slabih institucija i iseljavanja. Usto, postojanje razgranatih hrvatskih migrantskih mreža iz prošlosti u Njemačkoj olakšava i potiče migraciju.
I to nije sve. Školska knjiga je i izdavač udžbenika „Hrvatski u srcu“ autorice Dijane Ančić. Njezin je udžbenik u cijelosti usklađen s Kurikulumom hrvatske nastave u inozemstvu MZO RH. Posrijedi je složen, sadržajno slojevit i raznovrstan te polifunkcionalan tekst izrazite stilske ljepote. Ujedinjujući jezične, komunikacijske i književne sadržaje sa sadržajima koji se odnose na povijesne, kulturne i prirodne baštine Hrvatske, ispreplećući ih i oblikujući u prihvatljivu cjelinu, autorica je stvorila iznimno koherentan i metodološki dosljedan udžbenik usmjeren na korisnike u našoj dijaspori s raznih meridijana. Udžbenik prati istoimena radna bilježnica od 1. do 4. razreda osnovne škole, koja obiluje nizom vježbi i zadataka, oblikovanih tako da potiču učenikovu jezičnu kreativnost. Potonja odlika proističe iz autoričine osobne inovativnosti koju razvija temeljem neposrednog praktičnog užitka u poučavanju hrvatskoga jezika i kulture. Ponosna je UNICEF-ova čuvarica djetinjstva.
Ima i još niz zanimljivosti… Nakladnička kuća Fraktura nudi obilje novih naslova poput knjiga naših istaknutih suvremenih pisaca iz dijaspore kao što su nagrađivane europske književne zvijezde Marica Bodrožić, Irena Vrkljan, Alida Brener i Slavenke Drakulić (Njemačka), Neda Miranda Blažević (Sjedinjene Američke Države), Tena Štivičić (Velika Britanija) ili pak Josip Mlakić, istaknuti hrvatski prozaik iz Bosne i Hercegovine.
Na štandu Matice hrvatske treba izdvojiti biblioteku Memoari, sjećanja, dokumenti u kojoj je objavljena knjiga autorice Nedjeljke Luetić Tijan „Život Pavla Tijana“, leksikografa i publiciste s polustoljetnom madridskom adresom, priređivača Igora Zidića i Marije Tijan Wieck. Tu su i memoarski zapisi Meštrovićeve kćeri Marie „Život i djelo Ivana Meštrovića“ u velikoj mjeri nadopunjuju umjetnikove vlastite memoare objavljene prvi put u Hrvatskoj 1969. u nakladi Matice hrvatske. Ova nova knjiga Marie Meštrović prvo je hrvatsko izdanje knjige izvorno objavljene na engleskome jeziku 2008. u Londonu.
Naći ćete i knjige Tomislava Žigmanova, Josipa Novakovicha… Zanimljiv je štand Naklade Pavičić s više iseljeničkih naslova od Slučaja Đureković do romana „Ličani“ što ga je napisao iseljenik iz Njemačke.
Splitski Verbum ima više knjiga Ivana Otta…
Na štandu Hrvatskog državnog arhiva možete nabaviti izvrsno obavijesno pomagalo pod naslovom „Iseljeništvo : vodič kroz fondove i zbirke Hrvatskog državnog arhiva“ koje donosi pregled gradiva o iseljeništvu s područja Hrvatske koje obuhvaća razdoblje od 17. st. do današnjih dana. Vodič opseže ukupno 812 stranica. Fondovi i zbirke obuhvaćeni Vodičem podijeljeni su prema strukturi postavljenoj u Pregledu arhivskih fondova i zbirki Republike Hrvatske, a razvrstani kronološki. Najvećim dijelom obuhvaćeni su fondovi javne uprave, a zatim dolaze društva, političke stranke i kulturne ustanove te ostali institucionalni fondovi. Zastupljeno je također trinaest osoba s pojedinačnim fondovima i tri obitelji. Ukupno su obrađena 164 arhivska fonda i zbirke te opis odgovarajućega knjižnog fonda. Vodič je nastao doprinosom dvadesetak arhivskih i knjižničnih djelatnika HDA, pod ravnanjem dr. sc. Vlatke Lemić, kao glavne urednice, te dr. sc. Rajke Bućin, kao voditeljice projekta i izvršne urednice. Uredništvo izdanja činili su još: Nenad Bukvić, mr. sc. Ladislav Dobrica, Hrvoje Gržina, Snježana Ivanović, Carmen Lhotka, dr. sc. Melina Lučić, Diana Mikšić, dr. sc. Mario Stipančević i Snježana Šute. U gradivu Hrvatskoga filmskog arhiva dokumentiran je rad osoba koje su se istaknule doprinosom filmskoj umjetnosti, bilo da su djelovale ili još uvijek djeluju u inozemstvu poput Branka Lustiga, bilo da su se bavile iseljeničkim temama u sklopu domaće produkcije, poput Krste Papića (1933. – 2013.), Antuna Vrdoljaka (1931. – ), Bogdana Žižića (1934. – ), Petra Krelje (1940. – ) i dr. Na kraju izdanja uvrštene su i adrese inozemnih mrežnih stranica koje sadrže podatke o iseljenicima s područja Hrvatske.
U svakom slučaju – danas je najzanimljiviji dan na Interliberu s brojnim knjigama o hrvatskom iseljeništvu i onim Hrvatima koji privremeno stvaraju svoja djela u inozemstvu.
Fenix-magazin/SIM/Vesna Kukavica
