Nova, slučajno otkrivena saznanja ukazuju na to da je moguće da nam u trenutku prije smrti cijeli život doista ‘proleti’ pred očima, prenosi HINA.
Skupina znanstvenika proučavala je moždane valove 87-godišnjeg pacijenta koji je bolovao od epilepsije pomoću uređaja za elektroencefalografiju (EEG), no on je usred pretrage doživio srčani udar koji je završio kobno, što je rezultiralo snimkama mozga koji umire, piše BBC.
Na njima se vidjelo da su 30 sekundi prije i nakon prestanka rada srca moždani valovi pacijenta reagirali na isti način kao kad osoba sanja ili se nečega prisjeća.
U istraživanju objavljenom prošli utorak u časopisu Frontiers in Aging Neuroscience, skupina znanstvenika je ustvrdila da ova vrsta moždane aktivnosti može ukazivati na to da se u zadnjim trenucima prije smrti zaista posljednji put prisjetimo svega što smo doživjeli.
Dr. Ajmal Zemmar, koautor istraživanja, kazao je da je tim znanstvenika iz Vancouvera slučajno napravio prvu snimku mozga na samrti. “Ovo se dogodilo sasvim slučajno, nismo planirali ovakav eksperiment, niti da ćemo te signale zabilježiti.”
Na pitanje znači li to da prije smrti vidimo trenutke provedene s bližnjima i druga radosna sjećanja, dr. Zemmar je kazao da odgovora na to nema.
“Iz filozofske perspektive, rekao bih da je vjerojatnije da će vas mozak prije vratiti u sretne trenutke, nego u nesretne. No ovisi o pojedincu čega će se tko prisjetiti.”
Dr. Zemmar, neurokirurg na Sveučilištu u Louisvilleu je kazao da je unutar 30 sekundi prije nego što je srce pacijenta prestalo kucati, njegov mozak reagirao na isti način kao kod visokokognitivnih funkcija, kao što su koncentracija, sanjanje, meditacija, prisjećanje ili svjesne percepcije.
To se nastavilo i 30 sekundi nakon što je srce prestalo kucati, kad se pacijente obično već proglasi mrtvima.
“Moguće je da se u zadnjim sekundama života posljednji put prisjetimo svega što smo doživjeli.”
Istraživanje je također potaknulo pitanje je li život gotov kad srce prestane kucati ili kad mozak prestane raditi.
Dr. Zemmar i njegov tim upozorili su da ne treba donositi zaključke na temelju jednog slučaja, posebno zato što je pacijent bolovao od epilepsije te je imao krvarenje i oticanje mozga.
“Ne mislim da je u redu izvještavati o samo jednom slučaju”, rekao je dr. Zemmar. Otkad je snimka nastala 2016. godine, tražio je slične slučajeve kako bi mogao potkrijepiti taj fenomen, no bez uspjeha.
Istraživanje provedeno na zdravim štakorima iz 2013. moglo bi mu ići u prilog. U toj su studiji američki znanstvenici izvijestili o visokoj razini moždanih valova koje su uočili od trenutka prestanka kucanja srca te trideset sekundi nakon prestanka, slično kao i kod pacijenta s epilepsijom dr. Zemmara, koji tvrdi da su sličnosti između ovih dvaju istraživanja “zapanjujuće”.
Fenix-magazin/MD/Hina
