Hrvati u Wiesbadenu nastoje pomoći hrvatskim autorima iz redova hrvatskih iseljenika ili migranata, koristeći svaku priliku da ih promoviraju.
U Hrvatskoj kulturnoj zajednici – Ogranku Matice hrvatske u Wiesbadenu u nedjelju je obilježen Svjetski dan knjige i autorskih prava. Povodom toga održana je već tradicionalna literarna tribina, nastala kao odraz želje da se hrvatska kultura kroz literaturu ne samo upozna i predstavi svijetu nego i da se kroz obrazovanje i znanost povežu članovi i prijatelji.
Tribini je uz članove i prijatelje Zajednice nazočila i Marica Jukić, konzulica za kulturu Generalnog konzulata RH u Frankfurtu. Čestitala je predsjedniku HKZ Wiesbaden Ivici Košaku, kao i svim aktivnim članovima na ustrajnosti i želji da hrvatsku kulturu što više približe Hrvatima u ovome gradu i okolici.
Javna tribina je bila posvećena hrvatskoj knjizi i autorima. Naglasak je bio na onim autorima čiji radovi nastaju u ovom dijelu Njemačke, odnosno u redovima hrvatskih iseljenika
ili migranata.
Svjetski dan knjige i autorskih prava oblježava se 23. travnja svake godine kao simboličan datum u svjetskoj književnosti jer toga su dana 1616. godine preminuli Miguel de Cervantes i William Shakespeare.
Tradicija darivanja knjiga, a koja se zasniva na katalonskom običaju darivanja knjiga i ruža na Jurjevo, preuzeta je u rad Hrvatske kulturne zajednice pod motom “Uzmi jednu-donesi drugu”.
– Tog dana su članovi i prijatelji pozvani da podjele saznanja iz pročitanog štiva, da donesu pročitanu knjigu na dar društvu, a za uzvrat ponesu jednu drugu knjigu – kazao je Ivica Košak, predsjednik HKZ Wiesbaden.
Košak je održao uvodno izlaganje kroz koje je govorio i o 175. godišnjici Matice hrvatske. Matica jedna od najstarijih hrvatskih kulturnih ustanova, utemeljena je 10. veljače 1842. godine pod imenom Matice ilirske na prijedlog grofa Janka Draškovića, koji je bio i prvi njezin predsjednik.
Svrha Matice hrvatske je promicanje nacionalnoga i kulturnog identiteta u područjima umjetničkoga, znanstvenog i duhovnoga stvaralaštva te poticanje razvitka javnoga i društvenog života.
Govorilo se i o dosadašnjem radu u Hrvatskoj kulturnoj zajednici. – Taj rad je ostavio traga u pedesetak brojeva časopisa Riječ, a koju ukupno sačinjavaju preko 1 500 stranica objavljenih i na portalu Zajednice. – U tom poslu Hrvatice i Hrvati u Wiesbadenu nisu 
usamljeni -poručio je Ivica Košak.
Kratko predavanje o nedavnom putu u Dubrovnik i zdravoj mediteranskoj ishrani imala je i Vesna Ljiljanić. Naime u Dubrovniku je boravila grupa Nijemaca, u okviru programa pod nazivom ‘Hrvatsko područje-njemački pacijenti’, kojega je osmislila Janika Ernst, savjetnica za dijabetes pri Njemačkoj klinici za dijagnostiku u Wiesbadenu.
Ljiljanić je posjetila u Dubrovniku Muzej Franjevačkog samostana, odnosno ljekarnu koja se nalazi u sklopu samostana.
Ljekarna je osnovana je 1317. godine, i najstarija je ljekarna u Europi koja djeluje neprekidno do danas.
– Prvotno se koristila kao samostanska ljekarna, za potrebe redovnika, no kasnije je otvorena za građane. Ljekarna je značajna i zbog brojnih povijesnih dokumenata koji su se u njoj sačuvali. Među njima ima više od dvije stotine recepata i knjiga iz područja medicine i farmakologije. No, nisu svi dostupni javnosti – kazala je Ljiljanić.
Fenix Magazn/MD
