Želja za zadržavanjem veza s pripadnicima svoga hrvatskoga naroda i zemljom podrijetla, oduvijek je u srcima hrvatskih iseljenika i njihovih potomaka.
Nema čovjeka na ovome svijetu koji se ne osjeća drukčije kada, nakon dugo vremena, kroči nogom na zemlju svojih predaka.
Pritom ne igra ulogu vrijeme koje je prošlo otkad ga nije bilo. Slično vrijedi i za njihove potomke, za nove generacije Hrvata koji su rođeni izvan domovine. Osjećaj je uvijek isti: mješavina tuge, radosti i ponosa.
Možda će se Hrvati u domovini na to podsmjehnuti, možda neće odmah ni razumjeti, ali to je samo zato što imaju sve ono što nekim hrvatskim iseljenicima nedostaje čitav život.
Novi Zakon o državljanstvu
Mnogima nedostaje taj papir u ruci s kojim će moći slobodno reći da su Hrvati i s hrvatskom putovnicom u hrvatskom džepu, ponosno prijeći granicu i ući u svoju Hrvatsku. Ne čudi, stoga, da je mnoge hrvatske iseljenike i njihove potomke obradovala vijest kako je hrvatska Vlada uvela novi zakon, koji im omogućuje jednostavnije lakše i brže dobivanje hrvatskog državljanstva.
Ukinuta su ograničenja koja su podrazumijevala obvezno poznavanje hrvatskoga jezika i pisma, kulture i društvenog uređenja, kao uvjet stjecanja hrvatskog državljanstva. Ograničenja je postavila ranije SDP-ova Vlada pod obrazloženjem kako u većini tih zahtjeva za državljanstvom „nema ljubavi prema domovini“. Smatrali su kako hrvatskim iseljenicima i njihovim potomcima treba hrvatsko državljanstvo kako bi bez problema dolazili raditi u razvijenim zemljama EU.
Nove promjene Zakona u korist hrvatskih iseljenika, pozdravila je u Saboru većina zastupnika, držeći kako je to „mali korak za Hrvatsku, ali veliki za hrvatsko iseljeništvo“. Tim korakom su ukinuta ograničenja koja su većinom bila nepravedna prema potomcima hrvatskih iseljenika.
I nehrvatima je draga hrvatska putovnica
Dok su se hrvatski iseljenici borili za ono što im pripada, brojni drugi nehrvati su lako dolazili do hrvatskog državljanstva i hrvatske putovnice.
Poznato je kako je cijeli niz bošnjačkih i srpskih pjevača, glumaca, pa i političara, dobio hrvatsko državljanstvo. Samo u razdoblju od 2000. do 2017. godine hrvatsko državljanstvo je steklo 784 stranaca, “zbog posebnog državnog interesa”.
Nadležno ministarstvo nikad nije pojasnilo kakvi su to bili interesi i kako su stranci koji ne žive u Hrvatskoj 8 godina (koliko je potrebno za stjecanje hrvatskog državljanstva) stekli hrvatsko državljanstvo. Među njima su i oni koji u javnim nastupima, poput nekih bošnjačkih glumaca, najviše napadaju Hrvate u BiH i Hrvatsku. Slično je i s pripadnicima pobunjenih hrvatskih Srba koji mrze Hrvatsku, ali im je dobra hrvatska putovnica za putovanja i rad u zemljama EU.
Čudni dosadašnji kriteriji
Hrvatsku putovnicu su, tko zna po kojim kriterijima, dobivali i razni kriminalci. I sada, kad takvi učine neko kriminalno djelo u Njemačkoj ili drugdje, pa bivaju uhićeni, njemačka ili druga policija u svojim priopćenjima navodi njihovo hrvatsko državljanstvo. Za njemačke medije koji rijetko odaju identitet kriminalaca, oni su Hrvati. I tako se nepotrebno sramote Hrvati, ali i hrvatska država.
Nadamo se kako će najnovijom Odlukom o lakšem stjecanju hrvatskog državljanstva za hrvatske iseljenike i njihove potomke biti pooštren kriterij za one koji će hrvatsko državljanstvo moći dobivati kao dosad, po kriteriju „posebnog državnog interesa“.
Fenix-magazin/Marijana Dokoza
O događajima u hrvatskom iseljeništvu čitajte u tiskanom izdanju Fenix Magazina na kojeg se možete i pretplatiti putem E-maila: fenix@fenix-magazin.com ili na broj telefona 0049 69 348 781 400
Podatke o pretplati možete pronaći na fotografiji ispod ili putem linka ONLINE PRETPLATA FENIX MAGAZIN
