Digitalizacija zahtijeva kvalificirane radnike, a njih na tržištu rada u Njemačkoj nema dovoljno. Zato bi migracijama trebalo bolje upravljati, ocjenjuje se novoj studiji Zakladi Bertelsmann.
Digitalizacija ipak ne ukida onoliko radnih mjesta koliko se to mislilo: mnogi poslovi nestaju, ali se zato otvaraju novi, vrlo zahtjevni. Sve to sa sobom donosi i veće doseljavanje u Njemačku – iz Europske unije, ali i iz trećih zemalja. To je zaključak najnovije studije Zaklade Bertelsmann pod nazivom „Doseljavanje i digitalizacija”, piše Deutsche Welle
Autori studije prognoziraju da će se u budućnosti čak oko 80 posto dodane vrijednosti u prerađivačkoj industriji, kao i u sektoru usluga, ostvarivati na digitalnim temeljima.
Posebno masovna bi trebala biti digitalizacija strojeva u prerađivačkoj industriji – strojeva kojima će ljudi u budućnosti samo uvjetno upravljati. Pritom će kompanije biti primorane osigurati IT-servis za te strojeve i to po vrlo visokim cijenama. Autori predviđaju da će to biti investicije od oko 300 milijardi eura godišnje, uz povećanje od pola postotka na godišnjoj razini.
Istovremeno, kompanije će morati znatno više ulagati u dodatno obrazovanje i obuku. Do 2025. godine, u proizvodnju bi trebalo biti uloženo oko 6,6 milijardi eura, a u sektor usluga čak 18,8 milijardi.
Njemačka nedovoljno pripremljena
Autori studije ocjenjuju da njemačko tržište nije dovoljno pripremljeno za takav razvoj. „Najveće usko grlo trenutno je nedostatak visokokvalificiranog kadra. Već sada je potražnja za visoko obrazovanim osobama daleko veća od ponude.” To će se tako nastaviti i idućih godina, očekuju autori studije.
Pa čak i ako digitalizacija bude napredovala sporije od predviđenog, situacija na tržištu rada, kada je riječ o kvalificiranim radnicima, ostat će – nepovoljna.
U cjelini, potreba za radnom snagom u Njemačkoj će se u razdoblju 2017.-2035. smanjiti za gotovo 1,13 milijuna. I to je umjereni pad, ocjenjuju autori studije i istovremeno naglašavaju da će se povećati potražnja za stručnjacima i specijalistima.
Nasuprot tome, izgledi za niskokvalificirane radnike već danas su jako nepovoljni. Tako je u četvrtom kvartalu 2017. godine za 421-og nezaposlenog sa niskom stručnom spremom bilo ponuđeno samo oko 100 slobodnih radnih mjesta.
Potreba za kvalificiranim kadrom
Autori studije procjenjuju da će se, u slučaju da ne bude doseljavanja, ponuda adekvatno kvalificiranih radnika masovno smanjiti – i u srednjoročnom i u dugoročnom razdoblju – i to za otprilike jednu trećinu, odnosno za skoro 16 milijuna ljudi do 2060. Pa čak bi i „realno povećanje strane radne snage samo donekle moglo usporiti taj trend – za 1,8 milijuna osoba 2060. godine.”
Mnogi od izbjeglica i migranata koji su posljednjih godina stigli u Njemačku moći će izučiti zanate koji su potrebni njemačkom gospodarstvu
Izazov se, ocjenjuju autori, može riješiti samo doseljavanjem i to samo ukoliko godišnje u Njemačku bude dolazilo oko 260.000 ljudi.
Međutim, kvalifikacije onih koji trenutno dolaze ne zadovoljavaju buduće potrebe njemačke privrede. U posljednjih osam godina, migracije radne snage iz trećih zemalja su više nego udvostručene, ali je pritom, od ljudi koji su u 2017. došli u Njemačku iz zemalja koje nisu članice EU, više od trećine njih bilo bez stručne kvalifikacije.
Cijeli tekst iz Deutsche Welle pročitajte OVDJE
Fenix-magazin/SIM/DW
