Search
Close this search box.
Search
Paška čipka / Foto: Julien Duval
Paška čipka / Foto: Julien Duval

UMJETNOST OBOGAĆUJE ŽIVOT: Kultura je začin života, ona mu daje boju, ritam i sadržaj, a dolazi i u bezbrojnim i raznolikim oblicima događanja kojima obiluje Hrvatska

Umjetnost našim životima daje boju i dubinu, hrani naše emocije, potiče na razmišljanje, zabavlja nas i povezuje na bezbroj mogućih načina. Hrvatska je puna života, a ta životna energija pokreće i raznoliku te bogatu umjetničku scenu koja vrije kreativnošću u svakoj hrvatskoj destinaciji i svakom obliku izražavanja.

 

Kultura je začin života, ona mu daje boju, ritam i sadržaj. Dolazi u bezbrojnim i raznolikim oblicima, a najdublje i najživotnije je doživljavamo kada u nju uranjamo izravno, na nekom od brojnih i raznovrsnih događanja kojima Hrvatska obiluje.

Bizovačka nošnja

Svako slavonsko selo ima svoje tradicije i nošnje kojima se ponosi i koje se odijevaju kad god nešto treba proslaviti. Slavonija je poznata kao jedna od najgostoljubivijih regija Europe, a njezine se narodne nošnje ističu svojim stilom i raznolikošću.

U najpoznatije se ubraja bizovačka nošnja, čiji prepoznatljivi crveni i žuti detalji daju dašak boje jednoj od najsloženijih hrvatskih nošnji. Nekoliko slojeva platnenih skuta kraći su i sežu tek nešto ispod koljena, što omogućuje pogled na vunene čarape bobane i zlatom vezene papuče, dok je kapica oznaka društvenog statusa žene koja je nosi. Glavni ukras cvjetni su vijenci načinjeni od umjetnih ljiljana i ružinih pupoljaka.

Godišnji proljetni ophod kraljice ili ljelje iz Gorjana

3. unesco gorjanske ljelje optimizirano za tisak julien duval
Gorjanske ljelje / Foto: Julien Duval

Selo Gorjani u blizini Đakova centar je svijeta za jednu zaista posebnu tradiciju, koja je nekoć bila raširena na cijelom prostoru Slavonije, Branje i Srijema. Ponosni i uporni, uspjeli su jedini sačuvati običaj proljetnog ophoda kraljice, kada mlade djevojke, odnosno ljelje na kršćanski blagdan Duhova kreću u obilazak sela, i to, ni manje ni više, nego sa sabljama. Naime, oružje je obvezni dio kostimografije jer je dio ritualnog plesa koji izvode ljelje, najčešće uz pratnju gajdaša, tamburaša ili pjevanjem bećaraca.

Veselom ozračju punom pjesme i plesa znatno pridonose i šarene nošnje, svilene haljine, vrpce i marame, takozvane ljeljare, ukrašene dukatima, jer svaki je detalj doveden do savršenstva kako bi ljelje izgledale veličanstveno. Kuriozitet ove kostimografije pravilo je da dio djevojaka nosi bijele vijence te ih zato narod naziva kraljicama, dok se druge oblače poput muškaraca noseći cvjetovima ukrašene šešire pa ih narod zove kraljičarima.

3. godisnji proljetni ophod kraljice ili ljelje iz gorjana optimizirano za tisak ivo biocina
Godišnji ophod kraljice ili Gorjanske ljelje / Foto: Ivo Biočina

Prema legendi, gorjanske su se žene za vrijeme turske opsade preobukle u muškarce sa sabljama te preplašene turske vojnike navele na pomisao da je riječ o duhovima. Etnografija ipak bilježi kako je riječ o prastarom praslavenskom narodnom običaju pa podjela na muškarce i žene upućuje na svadbeno porijeklo rituala i obrede svečanosti djevojaka spremnih za udaju.

Čipkarstvo u Hrvatskoj

Svako drugačije i posebno, a opet ih povezuje ista stvar – tanka čipka nastala filigranskim potezima vrijednih ruku generacija žena koje uz pomoć strpljenja i vještine oblikuju niti u prava mala umjetnička djela. U europskim kulturnim krugovima umijeće izrade čipke pripadalo je crkvenim redovima, dok su je kao luksuznu robu mogli sebi priuštiti samo imućniji društveni krugovi.

3. unesco paska cipka optimizirano za web julien duval
Paška čipka / Foto: Julien Duval

U Hrvatskoj je čipkarstvo tradicija koja je njegovana stoljećima napose u malim ruralnim sredinama, gdje su domaćice nitima isplele svoj trag u dugoj povijesti ove narodne umjetnosti. Čipkarstvo je u Hrvatskoj tijekom srednjeg vijeka počelo s pavlinima u Lepoglavi odnosno sa sestrama benediktinkama na otocima Pagu i Hvaru, gdje su u svojoj skromnoj adoraciji sestre izrađivale ukrase s najvećom predanošću.

Prvotne čipke tako su ukrašavale vjerske prostore i uveličavale obrede, da bi potom postale dijelom crkvene, a kasnije i tradicijske odjeće i obuće, jer časne sestre nesebično su prenijele vještine pletenja niti čipke na običan puk, a tradicija čipkarstva našla je tako svoje mjesto u svakom domu, pa i onom austrijske carice Marije Terezije.

Osim čipke iz Lepoglave koja je na glasu kao izrazito fina i raznovrsna, posebno je na cijeni ona paška, bogata u dekoracijama, ali i zbog činjenice da se plete tankim koncem. Hvarska krije posebnu priču koju još uvijek brižno čuvaju sestre benediktinke, koje iz jedne bodljikave, ali rasprostranjene biljke kao što je agava mukotrpnim procesom izvlače niti i potom u molitvi i potpunoj predanosti stvaraju nevjerojatna djela i održavaju jedinstvenu svjetsku baštinu izloženu u njihovu malenom muzeju čipke.

3. lepoglava optimizirano za web domagoj blazevic
Čipka iz Lepoglave / Foto: Domagoj Blažević

Kravata

Jedan od najtradicionalnijih odjevnih predmeta moderan je doprinos Hrvatske svijetu – kravata. Taj nezaobilazni dodatak muškoj modi potječe iz 17. stoljeća, kad su supruge hrvatskih vojnika u francuskoj vojsci vezale komade tkanine oko vratova svojih voljenih kako bi se mogli raspoznati tijekom bitki. Kralju Luju XIII. kravata se neizmjerno svidjela te je svijet muške mode ostao zauvijek promijenjen.

Fenix-magazin/SIM/Promo

kravata jelacic e1679984440993
Kravata na spomeniku banu Josipu Jelačiću u Zagrebu izvješena za Međunarodni Dan kravate / Foto: Fenix (M.Pavković)

Povezano

Slavlje igrača Intera (ILUSTRACIJA) / Foto: Anadolu
MILANO: Pobjedom u Derbyju della Madonnina Inter po 20. put osigurao naslov prvaka Italije
Novac Dubrovačke Republike / Foto: Hina
“NOVAC DUBROVAČKE REPUBLIKE”: Na Gundulićevoj poljani u Dubrovniku otvorena izložba s tristo kovanica dubrovačkog novca
Na slici Andrej Plenković / Foto: Hina
PLENKOVIĆ: Mi ćemo formirati saborsku većinu, Grbin i Milanović su trebali pobjeći negdje u neku rupu da ih nitko više ne pronađe, ne vidi, ne čuje i da daju ostavke
Frank-Walter Steinmeier / Foto: Bernd von Jutrczenka/dpa
NJEMAČKI PREDSJEDNIK: Gotovo tri milijuna ljudi turskog podrijetla danas živi u Njemačkoj
Na fotografiji Stipo Mlinarić, Josip Dabro, Mario Radić, Stjepo Bartulica / Foto: Hina
DOMOVINSKI POKRET: Spremni smo sastaviti vladu s HDZ-om, sutra krećemo u službene pregovore
JEDNOGLASNO: Predsjedništvo IDS-a podržalo Pausa, poznata lista za EU izbore