Ali gdje je opasnost, tu raste i spasonosno, daleke 1803. godine pjevao je, ali i podučavao ljude njemački pjesnik-mislilac Friedrich Hölderlin.
Na taj je stih iz njegove himne Patmos podsjetio prof. dr. Pavo Barišić tijekom rasprave o pitanju bi li federalizam mogao biti i model za Europsku uniju, koja je sredinom prošloga tjedna održana u Berlinu u povodu nacionalnog Tjedna Europe.
Okrugli stol sazvala je hessenska ministrica za savezna i europska pitanja Lucia Puttrich i tako uvećala broj prigodnih manifestacija s uličnim festivalima, koncertima, izložbama, raspravama, što se od 30. travnja do 9. svibnja održavaju diljem Njemačke.
Pozdravljajući nazočne, Puttrich je istaknula da su današnji izazovi Europske unije energetsko i migracijsko pitanje, kao i pitanje doseljavanja. Da bi se energijom opskrbilo sve države članice, nužna je suradnja svih članica, a rješavanje migracijskih i imigracijskih pitanja zahtijeva međusobno razumijevanje, ali i zajednička rješenja.
Europa se mijenja i ruski uništavajući rat govori da je više nego ikad nužno djelotvorno europsko djelovanje te da je stoga rasprava o strukturnim promjenama na razini EU vrlo aktualna, naglasila je Puttrich, inače članica hessenske Kršćansko-demokratske unije, koja je nakon zadnjih izbora u Hessenu početkom 2019. oblikovala koaliciju s ekološkom strankom Savez ’90/Zeleni.
Okrugli stol vodio je austrijski novinar Ewald König, Bečlija, u 80.-ima dopisnik iz Bonna, a kasnije jedini dopisnik akreditiran i u Zapadnoj i u Istočnoj Njemačkoj, što se tada smatralo nespojivim. Danas je König rado zvani komentator njemačke, europske i globalne politike, a ovu je diskusiju moderirao po principu pitanje pa odgovor što je na kraju dovelo do toga da smo svo vrijeme slušali samo priopćenja.
Uz Pavu Barišića, glavnog tajnika Međunarodne paneuropske unije, koji je zvanjem filozof, a u 14. hrvatskoj vladi bio je ministar znanosti i obrazovanja, nastupio je i Peter Müller, sudac Saveznog ustavnog suda i bivši premijer Saarlanda, te Janusz Reiter, publicist i bivši veleposlanik Poljske u Njemačkoj i SAD-u.
Barišić je govorio prvi te nas podsjetio na to da je ove godine 100. obljetnica Paneuropske unije, jedne od najstarijih organizacija koje rade na ujedinjenju Europe. Jer, godine 1922. godine, kada je osnovana Paneuropska unija, istaknuo je Barišić, Europu se doživljavalo kao kulturnu zajednicu, sudbinsku i gospodarsku zajednicu. Barišićev je credo da to što je izgrađeno u Europi u proteklih 100 godina mora se dalje proširivati. Riječi pohvale pronašao je za djelovanje radnog tijela zvanog „Konferencija o budućnosti Europe“, sazvane na zahtjev Europske komisije i Europskog parlamenta.
Za suradnju s Europskim parlamentom zadužena je potpredsjednica Europske komisije za demokraciju i demografiju – Dubravka Šuica. Konferencija je svoj rad počela točno prije godinu dana, 9. svibnja 2021., i do sada je formulirala važne teze za budućnost europske demokracije i preporučila daljnje korake ka europskoj integraciji.
Svoj je statement Peter Müller otvorio jednom pozitivnom konstatacijom. Naime, da je njemački ustav, zvan Osnovni zakon, naklonjen Europi i da u njegovoj preambuli stoji da je njemački narod nadahnut voljom da svjetskom miru služi u ujedinjenoj Europi. Ali Müller je istodobno naglasio i da se u Osnovnom zakonu ne spominju Sjedinjene Europske Države i sve dotle dok se primjenjuje Osnovni zakon Savezna država Europa nije moguća. Odluka da se Njemačka odrekne svoje državnosti pa da se tako nađe u jednom većem državnom savezu ne može se donijeti iza zatvorenih vrati. Ovakvu odluku može donijeti samo sam sùveren u okviru članka 146. Osnovnog zakona. Njemački narod ima pravo na slobodno samoodređenje i on odlučuje da li će biti dio savezne države Europe. To načelo vlada i na europskoj razini. Lisabonski ugovor funkcionira po principu ograničenog pojedinačnog zakonskog ovlaštenja, bio je izričit Müller.
Janusz Reiter smatra da danas nedostaje osjećaj da imamo zajednički cilj. Tvrdi da povijest pokreću događaji, ali da moraju postojati ljudi koji su spremni za te događaje. Te je sreće bila Europa nakon Drugog svjetskog rata. Bilo je ljudi koji su iskoristili tu šansu. Danas se Europa mora nositi s višestrukim krizama. Za Reitera je najveća kriza rat protiv Ukrajine i taj rat je takvih dimenzija da omogućuje da se u Europi riskira nešto novo. Međutim, viziju se ne može propisati, ona ne može doći odozgo. Viziju moraju stvoriti ljudi. Kada god se nešto promijenilo u Europi, to je uvijek bio rezultat kolektivnog iskustva, zaključio je Reiter.
Na kraju jednosatnog okruglog stola čuli smo tri različita stajališta, ali ne i odgovor na pitanje iz naslova okruglog stola Federalizam – model i za Europsku uniju?
Barišić je ohrabrivao ukazujući na prijedloge Konferencije o budućnosti Europe – ukidanje prava veta svake pojedine članice i uvođenje glasanja kvalificiranom većinom, veće uloge visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku ili jačanja europskih institucija, Reiter se založio za nastavak tijesne suradnje sa Sjedinjenim Američkim Državama, a Müller se založio za očuvanje posebnosti ove i ovakve Europske unije.
Tako uzvanici hessenskog predstavništva u Berlinu, a bilo ih je oko trideset i pet, nisu dočekali odgovor na pitanje, koje je svo vrijeme visjelo u zraku, je li federacija rješenje pa time i cilj.
Svi sudionici su se međutim složili da činjenicu kršenja vladavine prava u Europi treba jasno i razgovijetno imenovati, ali da jedino u dijalogu treba tražiti rješenje.
Priredba je završila onako kako je i počela – s glazbom. Dvije mlade dame, Geraldine Galka i Helena Elisabeth Knapp, violinistice orkestra Junge Deutsche Philharmonie (Mlada njemačka filharmonija) iz Frankfurta na Majni, odsvirale su nam po jedno djelo Josepha Haydna i Henryka Wienawskoga i, naravno, Odu radosti, himnu Vijeća Europe i Europske unije.
Fenix-magazin/MD/ Aleksandra Brnetić/ Foto: FenIx (Simone M. Neumann / LV-Hessen)
