Vremenske prilike i snažno sunčevo zračenje ponovno su doveli do potpunog ludila na burzi električne energije u Njemačkoj. Dok je početak svibnja ove godine donio povijesne minuse u cijenama zbog golemih količina solarnog potencijala i niske blagdanske potražnje, nadolazeći vikend suočava se s potpuno suprotnim problemom. Paklene ljetne vrućine natjerale su građane i tvrtke na maksimalno paljenje klima uređaja i sustava za hlađenje, što je stvorilo golemu potražnju i poguralo cijene na burzi u ekstremne visine. Prvi ozbiljan udarac zabilježen je već u četvrtak navečer, kada je burzovna cijena struje naglo skočila na više od 500 eura po megavatsatu ($\text{MWh}$).
Tijekom podneva, kada privatne i komercijalne fotonaponske elektrane rade punom parom, povećana potražnja pokriva se bez ikakvih poteškoća. Međutim, s padom mraka solarna energija nestaje, a sustav je primoran kupovati skupu struju iz inozemstva ili aktivirati domaće elektrane na ugljen i plin. Budući da je proizvodnja iz ovih konvencionalnih izvora neusporedivo skuplja od obnovljivih, to se izravno reflektira na drastičan večernji skok cijena. Za obična kućanstva ove fluktuacije uglavnom nemaju utjecaja, osim ako ne koriste dinamičke tarife, dok najveći teret podnose industrijski pogoni koji struju kupuju izravno na spot-tržištu.
3 KLJUČNE ČINJENICE O ENERGETSKOM KAOSU:
Goleme oscilacije na tržištu: Dok je 1. svibnja 2026. godine zbog prevelike ponude i manjka potražnje cijena pala na tehnički najnižih $-600$ eura/$\text{MWh}$, toplinski val je u samo nekoliko sati podigao cijenu na preko 500 eura/$\text{MWh}$.
Problem spore tranzicije i mreže: Iako Njemačka dobiva gotovo 60 posto struje iz obnovljivih izvora, spora izgradnja mreže i birokracija sprječavaju učinkovito korištenje i skladištenje te energije.
Porezni obveznici plaćaju ceh: Kada ponuda prehlada potražnju, veliki solarni i vjetroparkovi se gase, ali država vlasnicima i dalje isplaćuje novac kao da su struju normalno prodali, što stvara goleme troškove.
Lekcija iz Kalifornije: Kako su baterijski sustavi spasili mrežu od potpunog raspada
Cijela ova situacija zorno prikazuje gdje trenutačno zapinje njemački energetski sustav. Osim brže izgradnje elektroenergetske mreže, Njemačkoj su hitno potrebni golemi baterijski spremnici koji bi tijekom sunčanih i vjetrovitih dana skladištili višak energije, a navečer je vraćali u mrežu. Kako to uspješno funkcionira u praksi, najbolje pokazuje primjer američke savezne države Kalifornije.
Kalifornija je 2020. godine proživjela katastrofalan jednotjedni toplinski val koji je zbog preopterećenja klima uređaja doveo do kontroliranih i namjernih isključenja struje u poslijepodnevnim i večernjim satima. Poučeni tim crnim iskustvom, tamošnji su stručnjaci pokrenuli masovnu integraciju baterijskih skladišta, čiji je kapacitet između 2021. und 2025. godine skočio s 2 na nevjerojatnih 13 gigavata ($\text{GW}$). Usporedbe radi, jedna velika nuklearna elektrana ima snagu od oko dva gigavata. Danas te baterije skaču u pomoć čim padne mrak, pa je u rujnu 2025. godine udio struje proizvedene iz plina u Kaliforniji pao s 44 na 34 posto.
UPALILI STE KLIMU? Donosimo vodič kako izračunati koliko vas točno košta hlađenje u Njemačkoj
Birokracija i spora odobrenja koče njemačke planove
Iako u Njemačkoj postoje brojni i ambiciozni planovi za izgradnju velikih baterijskih sustava, realizacija na terenu traje predugo. Glavni krivci za to su dugotrajni i komplicirani planerski procesi te spora birokracija prilikom izdavanja dozvola. Operateri mreža svakodnevno se žale na ogroman nalet zahtjeva za priključak koje sustav ne može brzo procesuirati.
Zbog svega toga, strukovno udruženje BDEW prošlog je tjedna službeno zatražilo hitan paket mjera za ubrzanje izgradnje mreže i radikalno pojednostavljenje svih upravnih i odobrenih postupaka. Ako se ti procesi hitno ne pokrenu, njemačko gospodarstvo i industrija bit će sve češće izloženi divljanju cijena i energetskoj nestabilnosti tijekom ekstremnih ljetnih i zimskih mjeseci.
Fenix-magazin/IK
