Novi prijedlog njemačkog Mirovinskog povjerenstva o vezanju dobi za umirovljenje uz očekivani životni vijek izazvao je golemu pozornost javnosti. Kako bi se teoretski model “dva prema jedan” lakše razumio, izrađene su precizne simulacije i tablice na temelju službenih demografskih pretpostavki Saveznog ureda za statistiku (Destatis). Ove brojke zorno prikazuju kako će se radni vijek postupno pomicati ovisno o vašoj godini rođenja, ali i kako statistika predviđa stalni rast duljine života za muškarce i žene.
Izračuni pokazuju da se promjene neće dogoditi preko noći, već je riječ o dugoročnom planu koji će se uvoditi u fazama kroz nadolazeća desetljeća. U nastavku donosimo detaljan, transparentan i pregledan tablični prikaz po godištima i kronološkim rokovima, kako biste mogli točno provjeriti što ove reforme znače za vašu generaciju.
3 KLJUČNE ČINJENICE O NOVIM MIROVINSKIM TABLICAMA:
· Godište 1985. prvo na udaru strožih granica: Dok za rođene 1965. godine i dalje vrijedi granica od 67 godina, generacija rođena 1985. godine prema novom modelu morat će raditi do okrugle 68. godine života.
· Mlađe generacije rade do 69. godine: Za sve rođene potkraj devedesetih i početkom dvijetisućitih, granica se opasno približava pragu od 69 godina života. Osobe rođene 2005. godine tako mogu očekivati odlazak u mirovinu s nepunih 69 godina.
· Žene žive dulje od muškaraca: Tablice potvrđuju stabilan demografski trend prema kojemu žene u svim generacijama u prosjeku žive između četiri i pet godina dulje od muškaraca.
TABLICA 1: Moguća dobna granica za odlazak u mirovinu prema vašem godištu
Ova pojednostavljena simulacija pokazuje izravnu vezu između godine rođenja, rasta očekivanog životnog vijeka i nove, potencijalne zakonske granice za prekid radnog odnosa:
| Godina rođenja | Moguća zakonska granica | Očekivani životni vijek (Muškarci)* | Očekivani životni vijek (Žene)* |
| 1965. | 67 godina | 79,4 godine | 83,9 godina |
| 1975. | 67 godina i 6 mjeseci | 80,3 godine | 84,5 godina |
| 1985. | 68 godina | 81,1 godina | 85,0 godina |
| 1995. | 68 godina i 6 mjeseci | 81,9 godina | 85,6 godina |
| 2005. | nepunih 69 godina | 82,6 godina | 86,1 godina |
Izvor: FOCUS online / Pojednostavljeni model na temelju Destatisove pretpostavke L2. Izračun dobi temelji se na poznatim smjernicama Mirovinskog povjerenstva.
TABLICA 2: Kronološki pregled uvođenja reforme od 2031. do 2091. godine
Ovaj model jasno prikazuje u kojim će se vremenskim razdobljima i godinama službeno pomicati opća granica za umirovljenje na razini cijelog njemačkog sustava:
| Kalendarska godina | Moguća opća dobna granica u sustavu |
| 2031. | 67 godina |
| 2041. | 67 godina i 6 mjeseci |
| 2051. | 68 godina |
| 2061. | 68 godina i 6 mjeseci |
| 2071. | 69 godina |
| 2091. | 70 godina |
Dokumentacija povjerenstva ponovno napominje kako su ove godine iskazane isključivo kao simulacija, jer se dugoročne promjene na tržištu rada, natalitet i točna duljina života ne mogu stopostotno garantirati desetljećima unaprijed. Od 2031. godine ponovno se uvodi i takozvani faktor održivosti (Nachhaltigkeitsfaktor). Ovaj model izravno povezuje rast mirovina s kretanjem broja uplatitelja doprinosa, što će u praksi usporiti rast stopa doprinosa, ali će donijeti i osjetno manji godišnji rast samih mirovina. Ipak, smjer u kojem njemačka socijalna politika ide potpuno je jasan – dulji život značit će i znatno dulji ostanak u svijetu rada.
Fenix-magazin/IK
