Digitalizacija vozila donijela je novu razinu sigurnosti, ali i nove izazove za tehničke preglede. Stručnjaci upozoravaju da inspektori sve teže provjeravaju ispravnost modernih sustava pomoći vozaču jer proizvođači ograničavaju pristup važnim podacima. Posljedica je da potencijalni sigurnosni rizici često ostaju neotkriveni.
Za mnoge vozače potvrda o uspješno obavljenom tehničkom pregledu predstavlja jamstvo sigurnosti vozila. Međutim, razvoj suvremenih automobila doveo je organizacije za tehnički nadzor pred ozbiljan problem. Naime, stručnjaci iz TÜV-a, Dekre i drugih ovlaštenih institucija sve češće nailaze na prepreke pri provjeri digitalnih sustava ugrađenih u vozila.
Na konferenciji TÜV udruženja u Berlinu, predstavnici organizacije upozorili su da inspektorima nedostaju tehnički alati za temeljitu kontrolu softvera u modernim automobilima. Kako ističu, bez pristupa ključnim podacima i dijagnostičkim sučeljima, mnogi potencijalni kvarovi ostaju skriveni.
Problemi više nisu iznimka
Sustavi pomoći vozaču, poput održavanja vozila u prometnom traku, automatskog kočenja u nuždi i prilagodljivog tempomata, razvijeni su kako bi povećali sigurnost na cestama. Ipak, iskustva vozača pokazuju da tehnologija nije bez mana.
Prema istraživanju automobilskog kluba ACV, gotovo polovica ispitanih vozača prijavila je povremene ili česte neispravnosti takvih sustava. Među najčešćim problemima navode se iznenadna i neopravdana aktivacija automatskog kočenja te pogrešno očitavanje prometnih znakova. Istodobno, svaki četvrti ispitanik smatra da digitalni asistenti predstavljaju više smetnju nego pomoć tijekom vožnje.
Zatvoreni sustavi otežavaju nadzor
Korijen problema nalazi se u sve složenijoj elektronici vozila. Tijekom redovitog tehničkog pregleda inspektori uglavnom očitavaju podatke iz memorije grešaka ugrađene elektronike. Međutim, za pouzdanu procjenu rada sigurnosnih sustava potrebno je pristupiti znatno detaljnijim podacima.
Upravo tu nastaje problem. Proizvođači automobila nerado omogućuju pristup dijagnostičkim kodovima i digitalnim sučeljima potrebnima za dublju analizu sustava. Zbog toga čak ni zakonski obvezni sustavi pomoći vozaču ne mogu biti u potpunosti provjereni tijekom tehničkog pregleda.
Pogrešno namješteni senzori predstavljaju skriveni rizik
Dok nadležna ministarstva na nacionalnoj i europskoj razini rade na prilagodbi propisa, stručnjaci upozoravaju da se problemi ubrzano gomilaju. Već je prošle godine Dekra upozorila na velik broj neispravno namještenih senzora i sustava pomoći vozaču u prometu.
Uzroci su često sasvim svakodnevni. Primjerice, nakon zamjene vjetrobranskog stakla zbog oštećenja od kamenčića, integrirana kamera mora se precizno kalibrirati. Ako se to ne učini pravilno, sustav više ne funkcionira prema predviđenim specifikacijama. Sličan problem može nastati i nakon naizgled bezazlenog udara u odbojnik, iza kojega se često nalaze radarski senzori.
Milijuni vozila potencijalno voze s neispravnim sustavima
Prema dostupnim podacima, u Njemačkoj se svake godine zamijeni oko dva milijuna vjetrobranskih stakala, dok približno dva milijuna odbojnika pretrpi oštećenja. Stručnjaci iz Instituta za automobilsku tehnologiju upozoravaju da pogrešno podešeni senzori često ne aktiviraju nikakvo upozorenje na instrumentnoj ploči.
Razlog je što su tvornički dopuštena odstupanja u radu pojedinih sustava dovoljno velika da elektronika ne prepozna problem kao kvar. Posljedično, vozači mogu steći lažan osjećaj sigurnosti, iako sustavi ne rade optimalno.
Nedostatak stručnosti u dijelu radionica
Dodatni problem predstavlja nedovoljna opremljenost i osposobljenost dijela servisnih radionica. Istraživanje koje su proveli portal Fabucar i Središnji savez njemačkog automobilskog gospodarstva pokazalo je da se gotovo svi servisi redovito susreću s modernim sustavima pomoći vozaču.
Ipak, samo 52 posto radionica raspolaže potrebnom opremom i znanjem za pravilnu kalibraciju tih sustava unutar vlastitog pogona. Još zabrinjavajući podatak jest da manje od polovice servisa tijekom redovitih pregleda provjerava sustave pomoći vozaču u skladu s preporukama proizvođača.
Potreba za novim pravilima
Stručnjaci smatraju da će daljnja digitalizacija automobila zahtijevati i temeljitu reformu sustava tehničkih pregleda. Bez šireg pristupa podacima i standardiziranih dijagnostičkih procedura, organizacije za nadzor vozila teško će moći jamčiti razinu sigurnosti koju vozači očekuju.
Dok automobili postaju sve sofisticiraniji, pitanje transparentnosti podataka i kontrole softverskih sustava postaje jedno od ključnih sigurnosnih pitanja suvremenog cestovnog prometa.
Fenix-magazin/MD/
