U Švedskoj, Norveškoj i drugim zemljama sjevera crvene drvene kuće pretvorile su se u nezaobilazni prizor skandinavskog pejzaža.
No, iza te „crvene linije“ u građevinskom stilu zapravo se krije sasvim funkcionalan razlog. BILD objašnjava zagonetku crvenih kuća.
Zašto su švedske kuće crvene
Povijest boje fasada u Skandinaviji seže sve do 16. stoljeća. Godine 1573. švedski kralj Johan III., nadahnut putovanjem po Europi, naredio je svom kraljevskom slikaru da sva krovišta dvorca premaže “rudarskim muljem” iz rudnika Falun u pokrajini Dalarna – i to crvenom bojom.
Iz rudnika do boje
U rudniku Falun, gdje se do 1992. godine kopalo bakar, nastajao je nusproizvod – željezni mulj bogat bakrovim oksidom, željeznim oksidom i silikatima. Upravo je iz tog otpada nastala poznata Falunska crvena boja (Falu Rödfärg), pigment koji je postao zaštitni znak sjeverne arhitekture.
Kralj i plemići ubrzo su počeli svoje vile bojiti istom nijansom, a od 19. stoljeća falun-crvene drvene kuće postale su nacionalni standard – ponajprije u Švedskoj i Finskoj, ali i u Norveškoj.
Boja koja štiti, a ne samo krasi
Crvena boja u Skandinaviji nije samo estetski detalj. Spojevi bakra i cinka te željezni oksid sprječavaju razvoj plijesni i gljivica – što je iznimno važno u hladnoj i vlažnoj klimi sjevera. Mineralni sastojci boje dodatno štite drvo od kiše i vlage, sprječavajući prodor vode u dublje slojeve drveta.
Zahvaljujući toj prirodnoj zaštiti, crvena fasada i danas ostaje simbol skandinavskog stila gradnje – spoj tradicije, funkcionalnosti i topline u srcu sjevera.
Fenix-magazin/IK
