Suvremeni hrvatski akademski umjetnik Zlatan Vehabović (41) predstavio je u petak navečer u bečkoj Galeriji DIT. , uz publikaciju “Atlas manjeg svijeta”, čiji je autor, i svoje nove umjetničke radove.
Piše: Snježana Herek
Riječ je o inaugurativnoj izložbi i izložbenom postavu koji čine 16 kolaža manjeg formata i jedna velika slika. Dakle, prvim kolažima u karijeri ovog jedinstvenog slikara i vizualnog umjetnika, rodom iz Banja Luke u Bosni i Hercegovini, koji živi i radi u Zagrebu, gdje je i završio Školu primijenjenih umjetnosti i dizajna, a potom je diplomirao slikarstvo na zagrebačkoj Akademiji likovnih umjetnosti, gdje od 2016. godine na istoj instituciji radi kao asistent na Slikarskom odsjeku. Upisao je i poslijediplomski doktorski studij.
Bečkom predstavljanju je, uz mnoštvo publike, pretežito mlade, nazočan bio i hrvatski veleposlanik u Austriji Daniel Glunčić. Organizatori ovog kulturnog događaja bili su platforma za promicanje suvremenog kulturnog diskursa Nomad i partneri editions of solidarity & care, te Artupunktura, jedinstveni projekt Turističke zajednice grada Zagreba (TZGZ) i partnera.
Uz autora, o Vehabovićevim djelima i Atlasu govorile su i kustosica zagrebačkog Muzeja za umjetnost i obrt (MUO) Adriana Belay i austrijska kustosica i kulturna kritičarka Nicole Sheyerer.
Obje kustosice izložbe su istaknule da se radi o djelima “jedinstvenog senzibiliteta i izražajnog stila, često obilježenog narativnim pristupom i metodologijom kolaža”. A što se tiče “Atlasa manjeg svijeta” kustosica Belay je istaknula kako je Vehabović “na svoj umjetnički put krenuo koristeći bogatu kulturološku i arhivsku građu iz muzejske zbirke od preko 110.000 digitalnih zapisa zagrebačkog Muzeja za umjetnost i obrt”. I kako je rezultat takvog pristupa polučio slikarske kolaže “s nizom slojevitih kompozicija i višeznačnosti, iz kojih složeni procesi koji prethode stvaranju slike postaju jasno vidljivima”.
“Meni je bilo jako važno ovaj slikarski ciklus koji se primarno bavi hrvatskom kulturnom tradicijom i jednim, za mene osobno izuzetno značajnim dijelom hrvatske baštine, a to je Zbirka Muzeja za umjetnost i obrt, koja daje jako lijep presjek kulturne scene Zagreba i dijelom ostatka Hrvatske od početka 20. stoljeća do negdje sredine 60. i 70-tih godina, predstaviti Bečanima”, rekao je za Večernji list Vehabović istaknuvši:
“Taj je materijal bio baza za razvoj ove moje likovne priče u ovom ciklusu. Prvi put u mojoj karijeri osjećam da predstavljam neku situaciju, neko kulturno nasljeđe iz kojeg i ja dolazim”. Kako nam je rekao, njegovo umjetnički put traje već 20 godina, te da se “na neki svoj način, navigiranjem probija kroz taj umjetnički medij”.
“Zato mi je istraživanje zbirke MUO-a došlo kao “zgodan odgovor kako dalje prezentirati to svoje slikarstvo, kojim se želim baviti. To se je pokazalo lijepim i širokim terenom za umjetničko stvaranje i ovaj mi je ciklus osobno od velikog značaja”, rekao nam je Vehabović, napomenuvši kako se, nakon reakcija publike, zadovoljan vraća iz Beča u Zagreb.
Više nego zadovoljan, ali i ponosan na promociju hrvatske umjetničke baštine u Beču, koju potpisuje Zlatan Vehabović bio je i veleposlanik RH u Austriji Daniel Glunčić.
“Otvaranje ove izložbe u središtu austrijskog glavnog grada veliki je događaj ne samo za Zagreb i Hrvatsku nego i za Beč i Austriju. Predstavljeni slikarski kolaži umjetnika Zlatana Vehabovića iz njegovog ciklusa koji se referira na muzejsku baštinu i hrvatsku slikarsku tradiciju sjajna je kulturno-umjetnička promocija Hrvatske. Zato želim puno uspjeha platformi Nomad i ostalim platformama i inicijativama kao što je i ona Hrvatske turističke zajednice grada Zagreba, koje hrvatske umjetnike na visokoj razini predstavljaju ne samo Austrijancima nego i srednjoj Europi”, rekao je Glunčić.
“Ova izložba na jedinstven način pokazuje najveći fundus u Hrvatskoj od 110.000 predmeta zagrebačkog Muzeja za umjetnost i obrt, koje je umjetnik Vehabović na prekrasan način svojim kolažima predstavio bečkoj publici. Otvarajući pritom prostor za dublju analizu ovog nadasve transcendentnog procesa, koji izlazi i iz samih okvira našeg Muzeja odnosno dokumentacije i arhiva i postaje umjetničko djelo, jedinstveno na hrvatskoj umjetničkoj sceni”, rekla je za Večernji list kustosica MUO-a Belay dodavši:
“Povijesne kulturno-umjetničke veze Beča i Zagreba su neraskidive, tim više je ova Vehabovićeva izložba u austrijskoj metropoli za sve nas veliki dan”.
Aleksandar Battista Ilić, umjetnik, profesor i bivši dekan na zagrebačkoj Akademiji likovnih umjetnosti, te umjetnički direktor Artupunkture je također bio na bečkoj izložbi. U kraćem obraćanju publici istakao je značaj inicijative Turističke zajednice grada Zagreba, kojom je, kako je rekao, pokazano “koliko je jaka tradicija zagrebačke suvremene umjetnosti, i to u svim vrstama umjetnosti”.
“Ponuda zagrebačke suvremene umjetnosti dobiva apsolutno tu potvrdu i ovdje u Beču”, rekao nam je naš sugovornik nakon otvaranja izložbe. Dodao je kako Zagreb, po toj osnovi nikako ne zaostaje za Bečom. Napomenuo je kako Inicijative Artupunktura, Nomad i sve ostale treba snažno podržati jer povezuju zagrebačke umjetnike i Zagreb s onima u Europi i svijetu. Za Vehabovićev “Atlas manjeg svijeta” Aleksandar Battista Ilić je rekao kako je autor “vrlo inteligentno odabrao naslov”, koji pokazuje “koliko je Zagreb jaka točka na toj karti svijeta”.
Vanja Žanko, kulturna menadžerica iz Beča i osnivačica kulturne platforme Nomad nam je rekla kako joj je zadovoljstvo u Beču predstavljati hrvatske, slovenske, talijanske i austrijske umjetnike, i to u “srednjoeuropskom kontekstu”.
“Nomad postoji već deset godina i ova je izložba samo jedan od umjetničkih projekata kojom ova platforma nastoji doprinijeti stvaranju i promicanju suvremenog kulturnog dijaloga i povezivanju i umrežavanju umjetnika u Srednjoj Europi. Uz velike i retrospektivne izložbe organiziramo i ovakove manje, intimne, ali također vrlo značajne, jer umjetnicima je potreban i prostor za predah”, rekla nam je Žanko. Napomenula je kako nakon 16. rujna i zatvaranja Vehabovićeve izložbe u Beču, izložba se vraća u Zagreb, gdje će 2. studenoga biti predstavljena u sklopu festivala Kultura u Zagrebu u zagrebačkom Kulturnom centru Urania.
Žanko je posebno pohvalila TZGZ koji je postao “aktivni participant” u stvaranju projekata s cjelokupnom kulturnom zajednicom čime, kako je naglasila, “podiže razinu kulturnog turizma Zagreba na europsku razinu”. Uz Vanju Žanko Nomad platformu vodi ženski tim u sastavu Ana Petričić Gojanović, Andrea Šarić, Daria Darmaniyan, Dora Zane i Jelena Tamindžija Donnart.
I što na kraju reći nego nego da je bečka publika osjetila autentičan dodir s novim Vehabovićevim djelima, ali i osobno s vrlo simpatičnim autorom poznatim po iznimnoj umjetničkoj vještini i dosljednom vizualnom jeziku. Sve ono što je važno za uspješnu kulturno-umjetničku promociju Hrvatske izvan njenih granica. A radovi Zlatana Vehabovića su prekogranični i dio su zbirke Albertine Modern u Beču, zbirke Europske središnje banke u Frankfurtu, zbirke Europskog parlamenta u Bruxellesu, zaklade obitelji Eileen S. Kaminsky u New Yorku, kao i zbirke zagrebačkog MSU-a, zbirke Erste Fragments i zaklade Lauba u Zagrebu te zbirke Maistra u Rovinju…
Fenix-magazin/SIM/Snježana Herek
