Transdisciplinarni projekt RISE UP ima za cilj revitalizirati i ojačati pet posebno ugroženih jezika u Europi, među kojima je i gradišćanskohrvatski jezik. Usredotočen je na digitalne, a i na analogne metode i postupke koji potiču uporabu jezika i osnažuju korisnike jezika.
Piše: Snježana Herek
Projekt ispitivanja gradišćanskohrvatskog jezika trajao je tri godine, a rezultati su u srijedu navečer predstavljeni u Hrvatskom centru u Beču. U fokusu rasprave bilo je povezivanje znanstvenog istraživanja u praksi, i to na području manjinskih jezika.
U podijskoj raspravi sudjelovale su znanstvenice Bečkog sveučilišta Stefanie Čajka, Eva Vetter i Katharina Strasser te profesorica na Sveučilištu u Helsinkiju, gradišćanska Hrvatica Katharina Tyran, kao i Oskar Rupp, student slavistike pred diplomom i djelatnik Hrvatskog centra gradišćanskih Hrvata u Beču.
U raspravi su znanstvenice reflektirale svoja iskustva i znanstvene izazove koji su se javljali tijekom rada na Projektu te ukazale na perspektive oživljavanja gradišćanskohrvatskog jezika i očuvanje kulturne raznolikosti ove austrijske auhtotone nacionalne manjine, koje su postale vidljive nakon trogodišnjeg istraživanja.
Podijsku raspravu znalački je vodila predsjednica Hrvatskog centra, gradišćanska Hrvatica Gabriela Novak-Karall, koja je uvodno pozdravila sve goste.
Između ostalih, nazočna je bila i referentica za kulturu i medije u hrvatskom Veleposlanstvu u Beču Katarina Dorkin-Križ.
Kako se je moglo iz rasprave saznati, znanstvenici u europskom projektu RISE UP surađuju sa zajednicama, a uključeni su i ljudi iz civilnog društva, korisnici jezika, u ovom slučaju su to bili gradišćanski Hrvati te druge zainteresirane strane. Pritom su akteri iz raznih zajednica, kako je napomenuto, međusobno umreženi.
IZ AUSTRIJE U HRVATSKU: Mlada obitelj vratila se kući, a ciglu je prvi bacio 4-godišnji „gazda” kuće
Ono što je posebno istaknuto je kako je istraživanje pokazalo da gradišćanski Hrvati imaju najbolju jezičnu kompetenciju od svih pet jezika koji su posebno ugroženi u Europi.
Uz gradišćanskohrvatski jezik, to su i aranski jezik, koji se govori u dolini d’Aran u Španjolskoj blizu francuske granice, aromunski, zastupljen na južnom Balkanu, kornski, koji je keltski jezik iz Cornwalla u Velikoj Britaniji te seto, istočnofinski jezik koji se govori u graničnom području između Estonije i Rusije.
Kako je rekao Oskar Rupp, istraživanje je pokazalo da je korelacija jezične kompetencije i optimizma o vitalnosti i opstanku jezika jako različita.
“Kod gradišćanskih Hrvata je tako da u usporedbi s drugim manjinama, najbolje vladaju jezikom, ali pesimizam što se tiče jezika i identiteta je najveći. Mnogi ljudi smatraju da njihov vlastiti jezik nije dovoljno dobar”, istakao je Oskar, koji je surađivao u projektu RISE UP.
Jezik je uvjet opstanka svake narodne manjine
I to u timu za razvijanje aplikacije za učenje gradišćanskohrvatskog jezika odnosno manjinskih jezika. Tu su aplikaciju razvili članovi Hrvatskog akademskog kluba, koji djeluje u sklopu Hrvatskog centra gradišćanskih Hrvata u Beču.
“To je zamišljeno kao prvi korak, kako bi se stvar dalje pokrenula i razvijala”, istakao je Rupp.
Napomenuo je kako će svi rezultati projekta sada biti javni i namjeravaju se nuditi zainteresiranima na web stranici. S ciljem da možda neki od znanstvenika i stručnjaka za jezike, te jezikoslovci mogu dalje raditi na oživljavanju ugroženih jezika i njihovom očuvanju.
“Jer upravo je jezik, uvjet opstanka svake narodne manjine”, istakao je Rupp, koji smagtra ovaj Projekt važnom i dinamičnom borbom za gradišćanskohrvatski jezik, da ne padne u zaborav i nestane.
Znanstvenice su posebno naglasile da su gradišćanskohrvatski jezik istraživali kao sredstvo identifikacije, i da su bile iznenađene koliko je gradišćanskim Hrvatima bilo važno sudjelovati u Projektu.
“Bila je to sjajna komunikacija”, rekla je Eva Vetter.
Obje su znanstvenice naglasile kako rezultati projekta i spoznaja otvaraju mogućnosti za nove projekte, s čime se je složila i prof. Tyran, napomenuvši kako znanstvene rezultate treba kritički preispitati i u praksi.
“Mnogo toga sada je stolu i na web stranicama što možemo koristiti. Da li ćemo u tome uspjeti ovisno je puno ne samo od nas samih nego i o politici”, rekla je na kraju rasprave Gabriela Novak-Karall, zahvalivši znanstvenicama Bečkog sveučilišta na trogodišnjem znanstvenom radu.
Transdisciplinarni projekt “RISE UP” pokrenut je 2023. godine.. Njegovi nositelji bile su razne znanstvene institucije i Sveučilišta, među kojima i Sveučilište u Beču.
Kooperacijski partneri su Mladež europskih nacionalnih manjina (MEN) i Hrvatski akademski klub (HAK) iz Beča.
Fenix-magazin/MD/Snježana Herek
