Austrijska Vlada u srijedu je na svom redovnom zasjedanju donijela odluku o izravnom premještanju osuđenih kriminalaca stranog podrijetla iz austrijskih zatvora, u zatvore u njihovoj matičnoj zemlji.
Piše: Snježana Herek
Od Vlade prihvaćeni koncept “Zatvor u domovini”, predstavili su javnosti, na današnjoj konferenciji za novinare u Saveznom kancelarstvu u Beču, ministrica pravosuđa, socijaldemokratkinja (SPÖ) Anna Sporrer, ministar unutarnjih poslova, narodnjak (ÖVP) Gerhard Karner i šef zastupnika Kluba liberala Neosa Yannick Shetty. Dakle, predstavnici trostranačke, vladajuće koalicije.
Konkretno, osobe kojima je izrečena zabrana ulaska u Austriju ili nije dozvoljen boravak u ovoj alpskoj zemlji, morati će zemlju napustiti, i bez svog pristanka, nakon što odslužne minimalni iznos kazne. Iznimke će biti napravljene za osuđenike kažnjene za teška nasilna i seksualna kaznena djela, kao i terorističke zločine.
Do sada si takva izručenja kriminalaca zemlji njihovog podrijetla često bila neuspješna zbog veta odnosno uskraćivanja suglasnosti dotičnih pojedinaca.
U planu je, ubuduće taj veto ukinuti, rekla je ministrica pravosuđa Sporrer. Uz napomenu kako će to omogućiti povratak kriminalaca iz austrijskih zatvora u njihovu domovinu – i “protiv njihove volje”. Dakle, više za istjerivanje iz Austrije neće biti potrebna njihova suglasnost.
Navedena Vladina mjera ima cilj, kako je istaknuto na Pressici, smanjiti prenapučenost austrijskih zatvora, koji već pucaju po šavovima. I to na način da se godišnje deportira otprilike 300 zatvorenika, u njihove zemlje porijekla.
Prošle je godine 208 zatvorenika prebačeno iz austrijskih zatvora u njihove matične zemlje
Trenutno zatvori rade, kako je rekla ministrica pravosuđa, s 108 posto kapaciteta, što je već sada prenapučenost od osam posto.
Sporrer je naglasila, kako je potrebna “hitna provedba“ danas usvojene Vladine mjere. I to, ne samo zbog prenapučenosti zatvora nego i zbog poboljšanja zatvorskih uvjeta kako bi se postigao cilj, a to je rehabilitacija zatvorenika.
Ministrica pravosuđa je napomenula kako, vezano uz taj problem, planira osnovati Radnu skupinu stručnjaka za razvoj alternativa za kratke, bezuvjetne zatvorske kazne, posebno u maloljetničkom Kaznenom pravu, za maloljetne delikvente, kojih je u Austriji sve više.
Na Pressici je istaknuto da je trenutno u austrijskim zatvorima otprilike 10.100 osoba, od čega su otprilike polovica strani državljani.
Više zanimljivosti: DOBROVOLJAN POVRATAK: Austrija nudi Sirijcima 3.000 eura po osobi da se vrate svojim kućama
Podaci pokazuju da 52 posto zatvorenika u austrijskim zatvorima i forenzično-terapijskim centrima nisu austrijski državljani. Negdje oko 20 posto njih su državljani zemalja Europske unije.
A kada smo kod EU-a, unutar Unije postoji okvirna odluka koja obvezuje države članice da ponovno prime počinitelje kaznenih djela. Osnovana je i posebna Radna skupina, kako bi se osigurala uska i učinkovita suradnja po tom pitanju sa stranim vlastima. Upravo takova suradnja je uglavnom problem kada se radi o zatvorenicima iz trećih zemalja.
Prema podacima austrijskog Ministarstva pravosuđa prošle je godine 208 zatvorenika prebačeno iz austrijskih zatvora u njihove matične zemlje, što je, kako je naglašeno, rekordno mnogo. U prvoj polovici ove godine, provedeno 80 takovih transfera.
Ministar unutarnjih poslova Karner je rekao da je deportacija zatvorenika izravno iz austrijskih zatvora u njihovu matičnu zemlju “iznimno važan model za rasterećenje policijskih vlasti i pritvorskih centara”.
Međutim, Karner je još jednom odbacio prijedlog socijaldemokratske ministrice pravosuđa Sporrer za prijevremeno otpuštanje na slobodu 500 zatvorenika, čemu su se, uz čelnika Narodne stranke (ÖVP), kancelara Christiana Stockera suprostavili i liberali Neosa.
“Želimo da se kriminalci deportiraju, a ne amnestiraju, puštanjem na slobodu”, poručio je Karner.
Karner se je također osvrnuo i na ilegalne migrante i azilante, istaknuvši kako se je njihov broj u Austriji općenito “znatno smanjio”.
“Dosadašnje mjere već pokazuju rezultate”, ustvrdio je Karner. Napomenuo je da prije nego li je Austrija donijela privremenu odluku o obustavi spajanja obitelji, u Austriju je u prvoj polovici 2024. godine došlo preko 6.000 osoba. U prvoj polovici ove godine taj je broj, prema njegovim riječima, pao na samo 55 osoba.
“Takav razvoj sada mora biti i dalje osiguran”, rekao je Karner, koji je istakao kako je u prvoj polovici ove godine prvi put u Austriji bilo više deportacija nego novih zahtjeva za azil.
Yannick Shetty je naglasio kako se novom Vladinom odlukom, da zatvorenik ne mora dati svoj pristanak za deportaciju u svoju matičnu zemlju, “zatvara dosadašnja rupa”, u austrijskom pravnom sustavu.
Danas donesen prijedlog izmjene Kaznenog zakona, trebao bi, u vidu amandmana, nakon parlamentarne procedure, stupiti na snagu 1. studenoga ove godine.
Fenix-magazin/MD/Snježana Herek
