Prije pet godina, međunarodne trupe su se povukle iz Afganistana, a talibani su preuzeli vlast. Njemačka je namjeravala primiti ljude, ali je zaustavila proces. Ustavni sud je preispitao ovu odluku, piše Njemačka tiskovna agencija (dpa).
Prema presudi Ustavnog suda, Njemačkoj nije bilo dopušteno kategorički obustaviti programe prijema za Afganistance. Najviši njemački sud sa sjedištem u Karlsruheu izjavio je da se odluke moraju donositi od slučaja do slučaja, uzimajući u obzir individualne okolnosti dotičnih stranih državljana. Slučaj se posebno odnosio na program prijema “Lista ljudskih prava”, koji je u međuvremenu obustavljen.
Tužiteljica je bila Afganistanka koja se trenutno nalazi u Pakistanu i traži ulazne vize za sebe i svoja dva maloljetna sina. Dobili su obećanje za prijem od Njemačke 2021. godine, koje je naknadno poništeno. Viši upravni sud Berlin-Brandenburga prethodno je odbio njihov zahtjev za vize.
Drugi senat u Karlsruheu sada je poništio tu odluku. Sud je presudio da niži sud nije prepoznao opseg opće zabrane proizvoljnog djelovanja države – načela izvedenog iz Temeljnog zakona (njemačkog ustava).
Tužiteljica: “Teško mi je opisati koliko sam olakšana”
“Danas sam istinski sretna – teško mi je opisati koliko sam olakšana”, rekla je afganistanska tužiteljica, koja boravi u gradu Pešavaru na sjeveru Pakistana, Njemačkoj tiskovnoj agenciji (dpa) nakon presude.
Organizacija Kabul Luftbrücke (Kabulski zračni prijevoz) pomogla je s prijevodom. “Bilo je to jako dugo, očajničko čekanje”, objasnila je žena. Tužbu je podnijela na temelju testnog slučaja koji su podržali Društvo za građanska prava (GFF) i inicijativa Kabul Luftbrücke.
Prema GFF-u, žena se suočava s posebno visokom razinom prijetnje od strane talibana zbog svog zalaganja za prava žena u Afganistanu. Iz perspektive GFF-a, činjenica da njemačka vlada ne može jednostavno izdati potpuno povlačenje svog obećanja o zaštiti visoko ugroženih Afganistanaca “dobra je vijest za temeljna prava”. Međutim, to samo po sebi nije dovoljno. „Njemačka sada konačno mora one koji traže zaštitu dovesti u sigurnost, daleko od mučenja i smrti“, pozvala je odvjetnica GFF-a Mareile Dedekind.
Ministar unutarnjih poslova Alexander Dobrindt ne vidi hitnu potrebu za djelovanjem nakon odluke iz Karlsruhea. Njegovo ministarstvo protumačilo je presudu kao da se Ustavni sud uglavnom slaže s argumentima savezne vlade: izjave o prijemu mogle bi se opozvati ako se promijene politički prioriteti. Suci su samo zahtijevali da se prilikom povlačenja takvih obveza uzmu u obzir individualne okolnosti. Ministarstvo namjerava pričekati sljedeće korake u postupku pred Višim upravnim sudom.
Karlsruhe postavlja jasne smjernice
Ustavni sud vratio je slučaj Afganistanke Višem upravnom sudu Berlin-Brandenburga. Sud je najavio da će potonji također morati odlučiti – moguće putem privremene odluke – o zahtjevima da se Republika Njemačka prisili da privremeno nastavi podržavati podnositelje pritužbi u Pakistanu.
Prema presudi, Viši upravni sud mora poći od pretpostavke da je Njemačka ustavno obvezna nastaviti uzdržavati ženu i njezinu djecu u Pakistanu dok se ne izdaju vize ili dok Savezno ministarstvo unutarnjih poslova ne izda ustavno valjanu izjavu o povlačenju iz programa prijema.
Do tada, Njemačka mora nastaviti zagovarati kod pakistanske vlade da tužitelji ne budu uhićeni ili deportirani u Afganistan, naveo je sud. Njemačkoj je zabranjeno proizvoljno ukidanje ove (dobrovoljne) podrške.
Vlada je povukla obećanja u prosincu
Islamistički talibani ponovno su preuzeli vlast u Afganistanu u kolovozu 2021. tijekom povlačenja međunarodnih trupa iz zemlje. Savezna vlada obećala je prijem u Njemačku bivšem lokalnom osoblju njemačkih institucija i drugim osobama za koje se smatra da su posebno ugrožene. Mnogi od pogođenih mjesecima ili godinama čekaju u Pakistanu na svoje ulazne vize.
U svibnju 2025. “crno-crvena” savezna vlada privremeno je zaustavila programe prijema. Zatim je, u prosincu 2025., Ministarstvo unutarnjih poslova opozvalo obveze prijema dane svim afganistanskim tražiteljima azila u okviru programa premošćivanja i takozvanog popisa ljudskih prava, izjavivši da više ne postoji politički interes za njihov prijem.
Prema njemačkom Zakonu o boravku, stranim državljanima može se odobriti boravišna dozvola iz razloga međunarodnog prava ili hitnih humanitarnih razloga. Zakon doslovno navodi: “Dozvola boravka odobrit će se ako Ministarstvo unutarnjih poslova, gradnje i zajednice – ili tijelo koje ono odredi – [utvrdi da je to potrebno] radi zaštite političkih interesa…”
GFF: Pretežno pogođene obitelji i samohrane žene
Prema GFF-u, upravo odlučeni slučaj jedna je od 31 ustavne tužbe podnesene uz pomoć GFF-ovog testnog slučaja. Organizacija je prethodno izjavila da bi presuda mogla “preokrenuti situaciju nabolje ili gore” u vezi sa sudbinom oko 400 drugih Afganistanaca. “Oni koji su prvenstveno pogođeni su obitelji i samohrane žene s djecom.”
Dotične osobe živjele su u Pakistanu u smještaju koji je osigurala Deutsche Gesellschaft für Internationale Zusammenarbeit (GIZ) dok su čekale putovanje u Njemačku. “Negativna presuda dovela bi ih u rizik od deportacije u Afganistan – a time i zatvora, mučenja i smrti”, izjavio je GFF.
Fenix-magazin/SČ/dpa
