Soba (ILUSTRACIJA) / Foto: Fenix (MD)

STRUČNJACI IZNENADILI: Otkud dolazi prašina i zašto se stalno vraća u domove

Prašina se u domovima stalno ponovno pojavljuje unatoč redovitom čišćenju, upozoravaju stručnjaci za okoliš, koji objašnjavaju da je riječ o sitnim česticama organskog i anorganskog podrijetla koje nastaju i ulaze u prostor kroz više izvora.

 

Ona se u stanove i kuće unosi tijekom ventilacije, putem odjeće, obuće i kućnih ljubimaca te nastaje i u samom kućanstvu zbog uređaja i procesa izgaranja. Problem se posebno uočava u tekstilnim površinama i prostorima s cirkulacijom zraka, a fenomen je prisutan svakodnevno u svim kućanstvima, bez obzira na učestalost čišćenja.

Problem u kućanstvu

Prašina je jedan od najupornijih problema u kućanstvu – čim se obriše, ubrzo se ponovno pojavljuje. Iako redovito čišćenje pomaže, potpuno uklanjanje prašine gotovo je nemoguće zbog njezina raznolikog podrijetla i stalnog nastajanja.

Prašina se sastoji od sitnih čestica koje lebde u zraku i mogu biti organskog ili anorganskog podrijetla. U nju spadaju, primjerice, vlasi, odumrle stanice kože, vlakna tekstila, pijesak ili zemlja. Prema njemačkom Saveznom zavodu za okoliš, razlikuju se lebdeća prašina (suspendirana prašina) i taložna prašina. Lebdeća prašina ostaje u zraku i lako se udiše, dok se taložna sastoji od većih čestica koje se brže spuštaju na površine.

Posebnu skupinu čini i tzv. fina prašina koja nastaje pri radu uređaja poput svijeća, laserskih pisača ili tostera. Upravo se lebdeća prašina u svakodnevnom govoru često naziva kućnom prašinom.

Prašina u domove dolazi na više načina. Otvara se prozore, vanjske čestice poput čađe, peludi, čestica guma ili ispušnih plinova ulaze u prostorije zrakom. Dodatno, prašinu unose i ljudi te kućni ljubimci – na odjeći, obući i kosi. Također, uređaji i izvori topline poput svijeća, kamina, tostera ili roštilja doprinose stvaranju novih čestica.

Gdje se skuplja najviše prašine

Posebno velik izvor prašine su laserski pisači, koji tijekom rada emitiraju mikročestice u zrak, što može povećati ukupnu količinu onečišćenja u zatvorenim prostorima.

Najviše se prašine nakuplja na tekstilu jer se čestice lako zadržavaju u vlaknima tkanina. Kretanje zraka u prostoru također igra važnu ulogu: topli zrak podiže čestice, prenosi ih po prostoru, a one se nakon hlađenja ponovno talože – često na istim mjestima, što stvara dojam da se prašina stalno vraća.

Stručnjaci ističu da je prašina rezultat stalnog prirodnog procesa u kojem sudjeluju ljudska aktivnost, kućanski uređaji i vanjski okoliš, zbog čega je njezino potpuno uklanjanje nemoguće, ali se redovitim održavanjem može držati pod kontrolom.

Fenix-magazin/MD

Povezano

Čistačica (Ilustracija) / Foto: Anadolu
KOLIKO ČESTO TREBA BRISATI PRAŠINU? Stručnjaci otkrivaju što je optimalno za zdravlje doma