Uz suše, poplave i druge neuobičajene vremenske pojave, ljudi u Njemačkoj su na vlastitoj koži počeli osjećati posljedice klimatskih promjena. To ih vjerojatno potiče da više vlastiti novac ulažu u klimatsku tranziciju – a to se, prema podacima državne razvojne banke KfW događa, piše dpa.
Oko 29 posto kućanstava ima bar nešto od zelene tehnologije: e- automobil, solarne panele, uređaj za solarno grijanje, baterije za skladištenje energije, toplotnu pumpu, sustav koji kombinira toplotnu i električnu energiju ili grijanje na pelet.
Godinu dana ranije, navodi KfW, tu tehnologiju imalo je 26,5 posto domaćinstava. Uz to, u međuvremenu se skoro udvostručio broj onih koji planiraju kupiti neki od uređaja, sa sedam na 13 posto.
Međutim, okret od fosilnog goriva i nuklearne energije može uspjeti samo ako država pomogne siromašnijim kućanstvima, rekla je Fritzi Köhler-Geib, glavni ekonomist u KfW. “Mnoga kućanstva će tek osjetiti lavinu poskupljenja,” rekla je.
Više od polovice domaćinstava, 52 posto, se i prije rata u Ukrajini žalilo na veliko ili veoma veliko poskupljenje grijanja, navodi banka pozivajući se na vlastitu studiju, i upozorava da poskupljenje zbog krize s plinom sljedećih mjeseci može još ubrzati.
Mnogima relativno loša izolacija stana pogoršava problem poskupljenja energenata. Manje od trećine ispitanika, njih 29 posto, živi u stanovima koji ne rasipaju energiju, ukazuje KfW. S druge strane, oko 30 posto građana živi u stanovima bez dvostrukog stakla na prozorima.
U slabije izoliranim stanovima uglavnom žive ljudi slabijih prihoda, i tu je najveća prepreka energetskom saniranju.
Posebno u toj grupi treba razvijati sumnje u pravednu energetsku tranziciju i tako većinu uključiti u realizaciju državnih ciljeva klimatske tranzicije.
Njemačka 2045. namjerava postati klimatski neutralna, odnosno da neto emisiju stakleničkih plinova smanji na nulu.
Fenix-magazin/SČ/dpa
