Njemački mirovinski sustav stoji pred radikalnim preustrojem. Dana 23. veljače, 13-člano stručno povjerenstvo pod vodstvom profesorice socijalnog prava Constanze Jande sa Sveučilišta u Speyeru, raspravljat će o podizanju dobi za odlazak u mirovinu na 70 godina – protiv čega se već stvara otpor.
Planovi više nisu daleka budućnost, već su konkretno na dnevnom redu. O njima se raspravlja uz ostale točke mirovinske reforme, kako doznaje list Bild iz krugova bliskih povjerenstvu. Milijuni Nijemaca mogli bi biti pogođeni ovim promjenama, s izravnim posljedicama na njihovu kasniju mirovinu. Unatoč reformi, u budućnosti će za mnoge i dalje biti potrebne dodatne mjere kako bi se zatvorila praznina u mirovinskim primanjima.
Mirovinsko povjerenstvo zasjeda: Ovo godište bi prvo bilo pogođeno mirovinom od 70 godina
Ekonomski stručnjak i član mirovinskog povjerenstva Martin Werding već je izradio detaljan prijedlog. Kako izvještava ZDF heute, dob za odlazak u mirovinu trebala bi se ubuduće vezati uz očekivani životni vijek i postupno rasti.
Konkretno, Werdingov plan glasi: od 2031. godine dob za odlazak u mirovinu povećavala bi se za pola godine svakih deset godina. Prema njegovim izračunima, mirovina sa 70 godina dostigla bi se tek 2091. godine. Ipak, on obećava “povoljne učinke” već u kratkoročnom i srednjoročnom razdoblju, poput više razine mirovina i nižih stopa doprinosa.
Kada bi se podizanje dobi za odlazak u mirovinu nastavilo kao i do sada – dakle za dva mjeseca po godini rođenja – godište 1982. bilo bi prvo koje bi u redovnu mirovinu smjelo ići tek sa 70 godina. Za sve mlađe godišnjake radni vijek bi se sukladno tome produžio.
| Godina rođenja | Dob pri odlasku u mirovinu | Godina početka mirovine |
| 1964. | 67 godina | 2031. |
| 1965. | 67 godina, 2 mjeseca | 2032. |
| 1966. | 67 godina, 4 mjeseca | 2033. |
| 1967. | 67 godina, 6 mjeseci | 2034. |
| 1968. | 67 godina, 8 mjeseci | 2035. |
| 1969. | 67 godina, 10 mjeseci | 2036. |
| 1970. | 68 godina | 2038. |
| 1971. | 68 godina, 2 mjeseca | 2039. |
| 1972. | 68 godina, 4 mjeseca | 2040. |
| 1973. | 68 godina, 6 mjeseci | 2041. |
| 1974. | 68 godina, 8 mjeseci | 2042. |
| 1975. | 68 godina, 10 mjeseci | 2043. |
| 1976. | 69 godina | 2045. |
| 1977. | 69 godina, 2 mjeseca | 2046. |
| 1978. | 69 godina, 4 mjeseca | 2047. |
| 1979. | 69 godina, 6 mjeseci | 2048. |
| 1980. | 69 godina, 8 mjeseci | 2049. |
| 1981. | 69 godina, 10 mjeseci | 2050. |
| 1982. | 70 godina | 2052. |
| 1983. | 70 godina, 2 mjeseca | 2053. |
| 1984. | 70 godina, 4 mjeseca | 2054. |
Reforme bi trebale spasiti mirovinski sustav od kolapsa
Demografski razvoj prisiljava na djelovanje. Trenutno, prema izvještaju Tagesschaua, oko 2,1 zaposlenik financira jednog umirovljenika – omjer koji se kontinuirano pogoršava. Brojne generacije “baby boomera” odlaze u mirovinu, dok sve manje mladih ljudi uplaćuje u mirovinsku blagajnu. Istovremeno, očekivani životni vijek stalno raste.
Brojke su alarmantne: prema ZDF heute, u Njemačkoj je 2020. bilo 16,7 milijuna ljudi starijih od 67 godina. Do 2040. godine taj bi broj trebao narasti na gotovo 21 milijun. Bez reformi prijete drastično veće stope doprinosa ili smanjenje mirovina. Korisnici se stoga pribojavaju da bi njihove mirovine mogle biti naknadno smanjene.
Mirovina sa 70: Merzova vlada želi učiniti duži rad atraktivnijim
Mirovinsko povjerenstvo ne raspravlja samo o dobi za odlazak u mirovinu. Prema listu Bild, raspravlja se i o tome hoće li državni službenici (Beamte) i političari ubuduće biti obvezni uplaćivati u zakonsko mirovinsko osiguranje. Osim toga, savjetuje se o visini odbitaka u slučaju odlaska u mirovinu prije 70. godine.
Kao poticaj za duži rad, za sve koji nastave raditi i nakon 70. godine života planirana je “vrlo velikodušna” financijska nagrada. Stručnjaci općenito žele provjeriti kako se duži rad može učiniti privlačnijim. Kancelar Friedrich Merz (CDU) najavio je da želi pokrenuti mirovinsku reformu do kraja 2026. godine. Rezultati povjerenstva mogli bi biti dostupni već na proljeće.
Fenix-magazin/IK
