Osobe koje su otplatile svoje dugove, završile privatni stečaj ili uredno vratile stare kredite opravdano očekuju novi financijski početak. Međutim, najnovije zajedničko istraživanje njemačkog javnog servisa NDR i dnevnog lista Süddeutsche Zeitung izazvalo je pravu nevjericu u javnosti: agencija za procjenu boniteta Schufa čuva povijesne financijske podatke milijuna građana puno duže nego što se dosad pretpostavljalo.
Unatoč tome što su ti podaci službeno izbrisani iz redovnih izvješća o bonitetu, oni i dalje ostaju pohranjeni u internim sustavima agencije.
Što sve Schufa čuva i kako to opravdava?
Prema navodima iz istrage, skriveni baza podataka obuhvaća informacije o:
Starim i otplaćenim kreditima
Kreditnim karticama
Ovrhama i blokadama
Provedenim privatnim stečajevima
Podmirenim računima i ovršnim postupcima
Iz Schufe poručuju kako je takvo postupanje u potpunosti u skladu sa zakonom. Tvrde da im ti povijesni podaci služe isključivo u “testne i kontrolne svrhe” – kako bi provjerili točnost svojih modela za izračun kreditnog rejtinga (Bonitätsscore). Osim toga, navode da se rezultati tih testnih izračuna mogu staviti na raspolaganje partnerima poput banaka, telekom operatera ili opskrbljivača energijom.
Međutim, stručnjaci za zaštitu podataka i udruge za zaštitu potrošača oštro osporavaju zakonitost ovakve prakse, a nadležno tijelo za zaštitu podataka već je pokrenulo službenu provjeru.
Slučaj iz stvarnog života: Zaboravljeni račun koji vas proganja godinama
Za prosječnog građanina riječ “izbrisano” znači samo jedno – stvar je riješena i zaključana.
Primjer: Student tijekom studija zaboravi platiti jedan račun za mobitel. Dug preuzme agencija za naplatu, no on ga ubrzo u potpunosti podmiri. Godinama kasnije, kao zaposlen čovjek, traži stan za najam. Uvjeren je da je stara greška izbrisana, no Schufa te podatke i dalje čuva i obrađuje u pozadini pod oznakom “povijesnih podataka”.
Za potrošače je ova granica između “redovne baze” i “povijesnog arhiva” potpuno nevidljiva. Prilikom traženja redovnog izvatka ne mogu vidjeti koji su njihovi stari podaci još uvijek prisutni te za kakve se sve matematičke modele koriste.
Znači li to da ste automatski odbijeni za kredit ili stan?
Pravni stručnjaci naglašavaju da panika nije potrebna. Istraživanje ne dokazuje da su građani sustavno dobivali lošije kredite ili bili odbijani za najam stanova izravno zbog ovih skrivenih podataka. Schufa se ugovorno obvezala da se testni bodovi smiju koristiti samo u kontrolne svrhe.
Ipak, ostaje ključno pitanje: Tko i kako kontrolira da se ti podaci doista ne zloupotrebljavaju pri donošenju konačnih odluka? Za nekoga tko je prebrodio financijsku krizu, sama činjenica da se podaci o njegovoj prošloj ovrsi ili stečaju i dalje vezuju uz njegovo ime predstavlja gubitak kontrole i narušavanje privatnosti.
Što potrošači mogu učiniti već danas?
Ako sumnjate u točnost svojih podataka ili želite provjeriti što sve Schufa zna o vama, imate na raspolaganju konkretne korake:
Zatražite besplatnu kopiju podataka (članak 15. GDPR-a): Prilikom slanja zahtjeva Schufi, izričito naglasite i postavite pitanje: „Čuvaju li se uz redovno prikazane podatke i moji dodatni povijesni osobni podaci te koriste li se oni za testne izračune?“
Tražite ispravak ili brisanje: Ako uočite točne, ali nezakonito zadržane podatke ili netočne informacije, podnesite službeni zahtjev za ispravak.
Reagiranje iz Schufe
Nakon što su medijska istraživanja razotkrila postojanje takozvane “baze podataka u sjeni”, vodeća njemačka agencija za procjenu boniteta Schufa bila je primorana javno reagirati. U pismu upućenom novinarima, Schufa je priznala ozbiljan komunikacijski propust, navodeći kako su “podcijenili” koliko je javnost ostala iznenađena informacijom o zadržavanju povijesnih podataka.
Iz Schufe sada tvrde da se radi samo o “nesporazumu u komunikaciji”, no pritisak javnosti i udruga za zaštitu potrošača ne jenjava.
Zašto je ova “baza u sjeni” izazvala toliki skandal?
Pohrana starih podataka do 10 godina nije sama po sebi neobična – mnoge tvrtke zakonski moraju čuvati arhivsku dokumentaciju. Međutim, razlika je u načinu na koji se ti podaci koriste:
Klasični arhiv u drugim tvrtkama: Stari podaci uglavnom stoje neaktivni u arhivama i izvlače se samo u slučajevima sudskih sporova ili službenih inspekcija.
Praksa Schufe: Schufa s tim povijesnim podacima aktivno radi i koristi ih u svojim matematičkim algoritmima.
Ipak, iz agencije izričito uvjeravaju javnost kako potrošači zbog toga “nemaju nikakvih izravnih šteta ili nedostataka”.
Pogođeni gotovo svi građani Njemačke
Doseg ove prakse je ogroman. Prema navodima portparola Schufe, potencijalno je pogođen svaki građanin u Njemačkoj koji ima otvoren barem jedan tekući račun.
Kako Schufa u svojoj bazi drži podatke o oko 69 milijuna ljudi, taj se skandal izravno tiče gotovo cjelokupne odrasle populacije u zemlji.
Schufa odbija obrisati podatke unatoč zahtjevima udruga
Objašnjavajući zašto su im ti podaci uopće potrebni, Schufa tvrdi da se novi modeli za procjenu boniteta mogu razvijati isključivo na temelju povijesnih uzoraka.
Ako primjerice žele statistički analizirati hoće li osobe koje uzmu više kredita u kratkom razdoblju češće upasti u probleme s plaćanjem, moraju uspoređivati podatke iz prošlosti.
Zbog toga je nevladina organizacija AlgorithmWatch uputila izravan zahtjev Schufi da odmah i u potpunosti izbriše sve povijesne podatke građana. Međutim, iz Schufe su taj zahtjev strogo odbili, poručivši da od svoje prakse testiranja ne planiraju odustati.
Fenix-magazin/IK
