Najmoćnija njemačka agencija za procjenu boniteta, Schufa, suočava se s ozbiljnim pravnim pritiskom pred Saveznim vrhovnim sudom (BGH).U Karlsruheu se u četvrtak raspravljalo o ključnom pitanju koje pogađa milijune potrošača: objašnjava li agencija građanima dovoljno precizno i jasno kako točno nastaju njihove ocjene boniteta (scoreovi). Iako je točan datum donošenja konačne presude za sada ostao otvoren, sama činjenica da je ovaj slučaj stigao do najviše sudske instance izazvala je veliku uzbunu u financijskom sektoru.
Pravna bitka vodi se oko takozvane besplatne kopije podataka na koju svi potrošači imaju zakonsko pravo prema članku 15. Opće uredbe o zaštiti podataka (GDPR). Građani u tom dokumentu mogu vidjeti koje je podatke Schufa o njima pohranila i koji su scoreovi izračunati u proteklih dvanaest mjeseci. Dok Schufa ustraje u tvrdnji da je to sasvim dovoljno jer njihove ocjene bankama služe samo kao jedna od usputnih komponenti pri odobravanju kredita, tužitelji tvrde suprotno – tajni sustav bodovanja izravno kroči njihovu sudbinu pri kupnji, ugovaranju pretplata ili otvaranju računa.
3 KLJUČNE ČINJENICE:
· Privatne tužbe pokrenule lavinu: Postupak pred Saveznim sudom pokrenut je na temelju tužbi pet privatnih osoba koje smatraju da su informacije o njihovim pohranjenim podacima iz 2023. godine bile potpuno neadekvatne i netransparentne.
· Laici moraju razumjeti sustav: Viši zemaljski sud (OLG) u Dresdenu već je ranije osudio Schufu, presudivši da agencija mora objasniti ponderiranje i težinu kriterija tako da običan čovjek može lako provjeriti ima li u izračunu grešaka.
· Stari modeli idu u povijest: Važno je naglasiti da se ovaj postupak ne odnosi na novi, transparentniji sustav bodovanja uveden u ožujku 2026. godine, već na stare modele koji se zakonski moraju u potpunosti zamijeniti najkasnije do kraja 2028. godine.
Pravna srž spora: Je li Schufin score bio “presudan”?
Cijeli pravni spor pred BGH-om vrti se oko jedne jedine riječi: je li Schufin score bio “presudan” (maßgeblich) za odluku banke o dodjeli kredita ili sklapanju ugovora. Schufa se brani tvrdnjom da oni ne donose konačne odluke, već da tvrtke i banke same procjenjuju rizik na temelju više faktora. S druge strane, u praksi je općepoznato da loš Schufa-score automatski znači odbijanje klijenta na šalteru, pa čak i kada se radi o ugovorima za sitne iznose ili osnovne pretplate.
Petorica tužitelja ustraju u tome da su podaci koje su dobili u sklopu besplatne kopije podataka unutar prekršajnog i pretraživačkog sustava bili posve manjkavi. Oni zahtijevaju da agencija jasno predoči koje su točno radnje i ugovori negativno utjecali na njihov profil, jer bez tih detalja nemaju nikakvu šansu osporiti netočne ili zastarjele podatke koji im uništavaju bonitet.
Što je presudio sud u Dresdenu i što se očekuje od BGH-a?
Prije nego što je slučaj stigao pred Savezni vrhovni sud, Viši zemaljski sud u Dresdenu donio je presudu koja je žestoko uzdrmala Schufu. Suci u Dresdenu obvezali su agenciju da tužiteljima mora dostaviti dodatne informacije o tome kako se točno ponderiraju pojedini kriteriji prilikom izračuna vrijednosti. Iako dresdenski sudac u obrazloženju napominje da Schufa ne mora otkriti kompletan matematički algoritam (koji tvrtka čuva kao poslovnu tajnu), ona je dužna pružiti objašnjenje koje je razumljivo svakom laiku.
Ako BGH potvrdi ovu presudu iz Dresdena, to će značiti povijesnu pobjedu za prava potrošača u Njemačkoj. Schufa bi u tom slučaju morala svim građanima koji zatraže besplatnu kopiju podataka dostaviti detaljan i pojednostavljen vodič kroz njihove ocjene. Iako Schufa od ožujka 2026. godine provodi novi model koji dobrovoljno otkriva dvanaest ključnih kriterija i njihovu težinu, sudska odluka iz Karlsruha prisilit će ih da retroaktivno polože račune za sve neprozirne procjene iz prošlosti koje i dalje stoje u spisima brojnih građana.
Fenix-magazin/IK
