Dr. Gordan Grlić Radman / Foto: Fenix (L.B.)

RAZGOVOR S POVODOM: Dr. Gordan Grlić Radman: Na vanjskopolitičkom planu, ovo je bila vrlo uspješna godina za Hrvatsku!

U razgovoru za božićno-novogodišnji broj tiskanog izdanja Fenix Magazina iz Frankfurta na Majni, ministar vanjskih i europskih poslova dr. Gordan Grlić Radman osvrnuo se na više zanimljivih tema među kojima su i postignuća Hrvatske na vanjskopolitičkom planu, ali i na stanje u BiH pri čemu je naglasio kako protiv Željka Komšića osobno nema ništa, ali “danas u RH nema institucionalne adrese na kojoj bi on bio primljen kao nelegitimno izabran član Predsjedništva BiH”.

 

Razgovarao: Stipe Puđa

FM: Predbožićno vrijeme, s obzirom na epidemiju koronavirusa, ove godine mnogima i nije najsretnije. Kako vi gledate na sve ovo što je snašlo čovječanstvo i u kakvom raspoloženju ste Vi dočekali Božić?

– Globalna pandemija COVID-19 jedan je od najvećih izazova s kojim se čovječanstvo suočilo u novijoj povijesti. Promijenila je naše živote u svim područjima, utjecala na naše zdravlje, poslove, obrazovanje, društvene živote te od nas zahtijeva veliku odgovornost i zajedništvo. S obzirom na činjenicu da je pronađeno cjepivo i da se ono, primjerice, u Velikoj Britaniji već počelo koristiti, smatram da na budućnost možemo gledati s određenom dozom optimizma. Što se tiče Došašća i duhovne priprave za Božić, važnije je no ikad imati na umu vrijednosti na kojima počiva – mir, dobrotu, zajedništvo, obitelj i velikodušnost. U duhu tih vrijednosti dočekujem Božić s obitelji, u uvjerenju da nas uskoro čekaju bolja vremena i povratak u normalan život.

FM: Na kraju kalendarske godine, kako kao ministar vanjskih i europskih poslova ocjenjujete postignuća Hrvatske na vanjskopolitičkom planu?

– Unatoč svim izazovima, 2020. godina bila je vrlo uspješna za Hrvatsku na vanjskopolitičkom planu. U prvoj polovici godine po prvi put smo predsjedali Vijećem Europske unije. Kada se uzmu u obzir teške okolnosti u kojima se predsjedanje odvijalo – od onih očekivanih poput novog institucionalnog ciklusa Europskog parlamenta i Europske komisije, potrebe nastavka procesa Brexita i dogovora oko Višegodišnjeg financijskog okvira, do neočekivanih poput pandemije i potresa u Zagrebu, smatram ne samo da smo predsjedanje obavili na kvalitetan način, nego i svojom brzom prilagodbom pokazali put budućim zemljama predsjedateljicama.

Dr. Gordan Grlić Radman / Foto: Hina
Dr. Gordan Grlić Radman / Foto: Hina

U svibnju se u sklopu predsjedanja održao Zagrebački summit na kojem smo u fokus stavili temu proširenja Europske unije. Smatramo da je nastavak europskog puta za države jugoistočne Europe pravi put za postizanje stabilnosti u tim zemljama, a Zagrebački summit i Zagrebačka deklaracija koju smo tom prilikom potpisali, iskaz je spremnosti EU-a da im na tom putu pomogne. Također, možemo spomenuti i uspješnu repatrijaciju brojnih hrvatskih državljana na početku pandemije u ožujku, kontinuiranu pomoć iseljeništvu, napore pri ukidanju viznog režima za naše građane za putovanje u SAD, predsjedanje Strategijom Europske unije za Dunavsku regiju, i brojne druge.

FM: S obzirom da veliki broj Hrvata podrijetlom iz BiH živi u iseljeništvu, ne možemo a ne pitati Vas za Deklaraciju o položaju Hrvata u BiH koja je nedavno izglasana u Hrvatskom saboru, a u kojoj se poziva na promjene Ustava BiH i Izbornog zakona kako bi se postigla ravnopravnost hrvatskog naroda u toj zemlji. Što kao ministar koji ste podnijeli izvješće Hrvatskom saboru o provedbi Deklaracije kažete na prihvaćene zaključke, te možete li predvidjeti kakvu će težinu imati ta Deklaracija u praksi?

– Izvješće o provedbi Deklaracije o položaju Hrvata u BiH bilo je po prvi puta predstavljano, s obzirom na to da je taj dokument bio usvojen pred sam kraj 2018. godine. Sama Deklaracija sadrži dvije komponente – onu političku koja predviđa zalaganje za jednakopravan položaj Hrvata kao konstitutivnog naroda zajamčen Ustavom BiH, te onu tehničku komponentu u kojoj se valorizira pomoć brojnih institucija RH Hrvatima u BiH u najvažnijim društvenim područjima za njihov ostanak u vlastitom zavičaju i očuvanje nacionalnog i kulturnog identiteta. Uz to, nema sumnje kako Deklaracija ima veliku političku težinu s obzirom da ju je donio Hrvatski sabor te je, zapravo, izvrstan alat za evaluaciju učinjenog. Ipak, posebno mi je drago da je Hrvatski sabor prihvatio zaključke u kojima su napori i djelovanje najviših državnih dužnosnika i državnih institucija tijekom 2019. prema zahtjevima iz Deklaracije ocijenjeni visokom ocjenom.

FM: Ovom Deklaracijom je službeni Zagreb ponovno izrazio nezadovoljstvo izborom Željka Komšića za člana predsjedništva BiH glasovima Bošnjaka. Jeste li pokušali objasniti u Vijeću Europe u Bruxellesu ili njemačkim vlastima u Berlinu kako bi se oni osjećali da Nijemcima u Belgiji tamošnji Valonci ili Flamanci nameću svog predstavnika? Ili Francuzima da netko francuskim Švicarcima u Švicarskoj oni iz njemačkih ili talijanskih kantona nameću tko će ih predstavljati?

Ministar Grli? Radman o slu?aju Ma?arevi?– Naravno, mogu otvoreno reći kako nema prigode na međunarodnoj političkoj sceni u kojoj predsjednik Vlade Andrej Plenković, kao i ja osobno, ne ističemo kako se nad Hrvatima u BiH vrši institucionalno nasilje. To više nije samo pitanje načina biranja Željka Komšića, nego i brojnih drugih pitanja – biranja zastupnika u Dom Naroda Federacije BiH, izbora u najvažnije državne institucije poput Središnjeg izbornog povjerenstva BiH, pa sve do izbora Veleposlanika BiH iz kvote hrvatskog naroda.

FM: Deklaracija je usvojena sa 81 glasom za, četiri suzdržana i 11 protiv. Kako tumačite da osim SDP-ovaca, koji su bili protiv, za Deklaraciju, ako je točno, nisu glasovali predstavnici Mosta i Živog zida, dok su nezavisni zastupnici Marko Vučetić, Tomislav Žagar, Vlaho Orepić i Mario Habek bili suzdržani?

– Naravno da ova Deklaracija nije savršen politički dokument, ali kako sam već istaknuo, ona je mjerljiv alat za evaluaciju učinjenog. I stoga smatram da je ovaj nesumnjivo strateški nacionalni politički dokument trebao dobiti unisonu saborsku potporu. Međutim, nažalost, mislim da smo već navikli kako pitanje statusa Hrvata u BiH kod nekih političkih grupacija u Hrvatskom saboru izaziva potrebu politiziranja, uglavnom na štetu obrani ključnih interesa hrvatskog naroda u BiH.

Mi imamo jasan stav: pitanje opstanka i društvenog razvoja Hrvata u BiH, nesumnjivo jedan je od strateških nacionalnih ciljeva, što je neosporno u korelaciji i s ciljem da suverena Bosna i Hercegovina postane stabilna i funkcionalna država, članica euroatlantskih organizacija u kojoj u miru žive tri konstitutivna naroda i uživaju prava koja im jamči Ustav Bosne i Hercegovine, odnosno Daytonsko-pariški mirovni sporazum.

FM: U BiH do danas nisu riješeni slučajevi ubojstava Hrvata u BiH, od najviših dužnosnika tijekom rata do povratnika koji su ubijeni nakon povratka na svoja ognjišta, kako na području RS, tako i Federacije BiH?

– To me ne čudi s obzirom na kontinuirani obrazac u kojem se zločini nad Hrvatima u oba entiteta BiH tretiraju. Uz to, samo treba pogledati sadržaje optužnica koje su podignute protiv najviših časnika HVO-a i najviših oficira Armije BiH, i svakome dobronamjernom će sve biti jasno. Ono što institucije RH po tom pitanju mogu učiniti je da se navedeni zločini nad Hrvatima ne zaborave – ustrajat ćemo na rješavanju sudbina nestalih i poginulih, te u javnosti držati to iznimno važno humanitarno pitanje otvorenim.

FM: U Saboru ste izvijestili kako je premijer Andrej Plenković sudjelovao u brojnim političkim i društvenim aktivnostima koje su za cilj imale pridonijeti stabilnosti BiH, davao je potporu reformama u BiH i ispunjavanju pristupnih kriterija za EU i NATO. Može li premijer svojim utjecajem promijeniti dosadašnja stajališta Vijeća sigurnosti i visokih predstavnika u BiH da se ispravi nepravda na štetu hrvatskog naroda u BiH?

– Tu bih na početku istaknuo kako je RH danas uvažena članica EU i NATO-a, čije se mišljenje u tim političkim organizacijama s pozornošću sluša. I tome je predsjednik Vlade Andrej Plenković svojim djelovanjem tijekom posljednjih pet godina itekako pridonio. Pored toga, i osobno mogu svjedočiti kako je djelovanje na najvišoj međunarodnoj sceni uistinu stavilo pitanje neravnopravnog statusa Hrvata u BiH u politički fokus. Jasno, smatram da će ti napori pridonijeti ispravljanju nepravde i omogućiti Hrvatima u BiH da uživaju prava konstitutivnog naroda, koja im nedvojbeno jamči Ustav BiH.

FM: Iako ste u Saboru rekli kako je pojam „persona non grata“ zastario pojam u diplomaciji, što ćete konkretno napraviti kako bi Željku Komšiću ukazali da je uistinu nepoželjan u Hrvatskoj? Hoće li sve ostati samo na tim riječima?

Grlic Radman _FM– Mislim da sam nedavno u svojoj izjavi prenesenoj u brojnim medijima bio vrlo jasan po tom pitanju. Protiv Željka Komšića osobno nemamo ništa, ali danas u RH nema institucionalne adrese na kojoj bi bio primljen kao nelegitimno izabran član Predsjedništva BiH. A tako će biti i nadalje.

FM: Iako ovo nije možda pitanje za Vas, ali u zadnjih par godina u Njemačkoj, Austriji, Švicarskoj se uhićuje i kazneno goni veliki broj osoba koje imaju hrvatsko državljanstvo, a mnogi zaključci iz njihovih imena i mjesta rođenja ukazuju kako je upitan kriterij po kojem su oni dobili hrvatsko državljanstvo. Također, sve je više slučajeva koji ukazuju (nedavni slučaj iz Osijeka) kako su neki dobro zaradili na prodaji hrvatskog državljanstva. Planira li se možda napraviti revizija kako bi se uvidjelo, tko je sve i kako dobio državljanstvo?

– Smatram da je to vrlo važno pitanje zbog brojnih razloga: od sigurnosnog pa sve do negativne percepcije hrvatskog naroda i RH u medijima spomenutih država. Što se tiče takve revizije, mislim da je to pitanje u nadležnosti sigurnosnih institucija RH koje, vjerujem, rade na tom pitanju.

Fenix-magazin/MD/Stipe Puđa

Cijeli razgovor je objavljen u posljednjem broju tiskanog izdanja Fenix Magazin

Pogledajte drugo

DUGINE BOJE POSVAĐALE NIJEMCE I MAĐARE: Mađarski navijači vrijeđali Nijemce neprimjerenim skandiranjem, njemački navijač utrčao u teren s zastavom duginih boja kada je svirana mađarska himna

Utakmica Europskog prvenstva između Njemačke i Mađarske u Allianz Areni u Münchenu je prije i …