Predsjednik Vladimir Putin opozvao je u utorak dekret iz 2012. koji je djelomično podupirao suverenitet Moldavije u rješavanju budućnosti Transdnjestrije – separatističke regije koja graniči s Ukrajinom i u kojoj Rusija drži trupe.
Dekret, koji je uključivao komponentu Moldavije, ocrtao je rusku vanjsku politiku prije 11 godina koja je pretpostavljala bliže odnose Moskve s Europskom unijom i Sjedinjenim Državama.
Naredba kojom se poništava dokument iz 2012. objavljena je na web stranici Kremlja i navodi da je odluka donesena kako bi se “osigurali nacionalni interesi Rusije u vezi s dubokim promjenama koje se događaju u međunarodnim odnosima”.
To je dio niza protuzapadnih poteza koje je Putin najavio u utorak.
Moldavski predsjednik zajedničke kontrolne komisije u sigurnosnoj zoni oko Transdnjestrije Alexandru Flenchea rekao je da otkazivanje ne znači da Putin napušta pojam moldavskog suvereniteta.
“Ukaz je politički dokument koji provodi koncept vanjske politike Rusije”, rekao je Flenchea za Publika-TV. “Moldavija i Rusija imaju temeljni politički sporazum koji predviđa međusobno poštivanje teritorijalnog integriteta naših zemalja.”
Kremlj je priopćio da su odnosi Rusije s Moldavijom, koja je prošli tjedan odobrila novog prozapadnog premijera koji je obećao da će nastojati pridružiti se EU, vrlo napeti. Optužio je Moldaviju za provođenje antiruske agende.
Uklještenu između Rumunjske i Ukrajine, Moldaviju, jednu od najsiromašnijih nacija u Europi, od 2020. predvodi predsjednica Maia Sandu uz snažnu potporu SAD-a i Europske unije. Američki predsjednik Joe Biden susreo ju je u utorak u Poljskoj i potvrdio svoju potporu.
Dekretom iz 2012. Rusija se obvezuje na traženje načina za rješavanje separatističkog pitanja “na temelju poštivanja suvereniteta, teritorijalnog integriteta i neutralnog statusa Republike Moldavije u određivanju posebnog statusa Transdnjestrije”.
Ruski govornici Transdnjestrije odvojili su se od Moldavije 1990. godine, godinu dana prije raspada Sovjetskog Saveza, zbog straha da će se Moldavija spojiti s Rumunjskom, čiji jezik i kulturu uglavnom dijeli.
Kratki rat suočio je novonastalu neovisnu Moldaviju sa separatistima 1992. Ali praktički nije bilo nasilja u proteklih 30 godina, s ruskim “mirotvorcima” koji su još uvijek raspoređeni na malenom komadiću zemlje, koji nema međunarodno priznanje.
Ministarstvo vanjskih poslova Moldavije priopćilo je da će “pažljivo proučiti” dokument.
Susret najviših diplomata Rusije i Kine
Kina je u srijedu priopćila da se njezin najviši diplomat, Wang Yi, sastao s ruskim šefom sigurnosne službe i da su se obje strane složile da mir i stabilnost u azijsko-pacifičkoj regiji treba odlučno poduprijeti, te se protive uvođenju “mentaliteta” hladnog rata.
Wang se sastao s čelnicima Kinesko-ruskog mehanizma za strateško sigurnosno savjetovanje i tajnikom ruskog Vijeća sigurnosti Nikolajem Patruševim, a obje su strane razgovarale o načinima poboljšanja globalnog upravljanja, navodi se u priopćenju kineskog ministarstva vanjskih poslova.
Dvije su strane razmijenile mišljenja o situaciji u Ukrajini, navodi se u priopćenju, bez navođenja detalja. Dodaje se kako su dvije strane izrazile spremnost na zajedničko prakticiranje “istinskog multilateralizma, suprotstavljanje svim oblicima jednostranog nasilja i promicanje demokratizacije međunarodnih odnosa i multipolarizacije svijeta”.
Wang se u sklopu posjeta Moskvi u srijedu treba sastati s ruskim ministrom vanjskih poslova Sergejem Lavrovom. Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da ne isključuje susret Wanga i ruskog predsjednika Vladimira Putina, rekavši da “ima puno toga za razgovarati”.
Fenix-magazin/SIM/Hina
