Oko stotinu sudionika okupilo se u Hrvatskoj kući (Casa croata), njihovom prostoru u glavnom gradu te južnoameričke zemlje, u povodu Dana državnosti Republike Hrvatske i Tjedna Hrvata izvan Hrvatske, manifestacije se ove godine održava diljem svijeta.

Više od 90 nošnji

Predstavili su više od 90 nošnji iz različitih krajeva Hrvatske, BiH te drugih područja na kojima žive Hrvati. “Bilo bi nemoguće razumjeti Buenos Aires bez tog malog dijela Hrvatske”, rekao je HRT-u Gaston Juan Santos, dužnosnik Buenos Airesa zadužen za zajednice doseljenika.

Hrvati su se u Argentinu doseljavali tijekom 19. i 20. stoljeća zbog gospodarskih i političkih razloga pa ondje danas živi 300.000 osoba hrvatskog porijekla. To je južnoamerička zemlja s najvećom hrvatskom zajednicom. “Ako čovjek zaboravi svoje korijene, ne može ići prema budućnosti”, rekao je Santos.

Ideja o organizaciji revije nastala je u kulturno-umjetničkom društvu Proljeće, čiji će mladi članovi tijekom ljeta otputovati u Hrvatsku na folklorne festivale i radionice. Željeli su prikupiti sredstva za putovanje, ali i ponovno predstaviti nošnje koje su desetljećima bile skrivene od javnosti.

Hrvatske nošnje u Argentini

“Oduvijek smo znali da postoji velik broj originalnih hrvatskih narodnih nošnji. Kako ove godine naša djeca i mladi putuju u Hrvatsku, pomislili smo – zašto ne bismo organizirali reviju”, rekao je organizator Pablo Soto.

Upravo su preci tih mladih potomaka Hrvata donijeli te nošnje u Argentinu. “Mnoge su godinama bile spremljene u škrinjama”, izjavio je Soto.

Pripreme su trajale mjesecima jer je bilo potrebno pronaći vlasnike nošnji, utvrditi njihovo podrijetlo i prikupiti podatke o krajevima iz kojih dolaze. U tome su sudjelovali članovi KUD-a Proljeće, brojne obitelji, hrvatsko veleposlanstvo u Buenos Airesu, udruge Jadran i Croactivas te volonteri.

“Osjećali smo da će ovo biti događaj od velike važnosti. Vez, šivanje i same nošnje dio su onoga što nas čini prepoznatljivima”, rekao je Mateo Pulfer, voditelj KUD-a Proljeće.

Simbol povezanosti s krajem iz kojeg su potekli

Lucia Borhi kaže da su nošnje prikupljali od brojnih obitelji koje su ih čuvale kod kuće. “Kontaktirali smo ih kako bismo provjerili mogu li nam ih posuditi, ali i žele li ih sami odjenuti te sudjelovati u reviji”, ispričala je.

Hrvati koji su morali napuštati svoja ognjišta nisu imali puno mjesta u kovčezima kada su se ukrcavali u talijanskim lukama na prekooceanske brodove na putu za Južnu Ameriku, ali neke obitelji su uspjele ponijeti dijelove tradicionalne odjeće. Ona je kasnije postala simbol povezanosti s krajem iz kojeg su potekli.

Dio nošnji završio je u folklornim društvima i kulturnim centrima, dok su druge ostale sačuvane unutar obitelji. Upravo zato su organizatori tijekom priprema morali provesti istraživanje kako bi otkrili njihovu povijest, podrijetlo i put kojim su stigle do Argentine.

Nošnje iz raznih kraveva Hrvatske i BiH

“Bio je to prekrasan posao”, naglasila je Milagros Zorić. “Obitelji su uložile veliki trud kako bi nam pomogle i kako bi hrvatska kultura u Argentini dobila veću vidljivost”, dodala je.

Sudionica revije Jelena Bilanović Šakić prisjetila se kako je njezina baka izrađivala i bila u kontaktu s nošnjama iz različitih krajeva. “Imala je nošnje iz Bosne, Hercegovine, Zagreba, Like, Zadra i drugih dijelova Hrvatske. Danas smo pokazali barem dio onoga što smo uspjeli sačuvati”, rekla je.

Posebnu pozornost privukli su i primjerci čije se podrijetlo više nije moglo sa sigurnošću utvrditi. “Ne znam puno o ovoj nošnji jer nije moja”, izjavio je Gaston Beguy. “Rekli su mi da potječe iz Bosne i da je vrlo stara”.

Organizatori razmatraju mogućnost da revija preraste u tradiciju te da se slični događaji u budućnosti organiziraju i u drugim gradovima s brojnom hrvatskom zajednicom poput Rosarija, Córdobe ili Mendoze.