Search
Close this search box.
Search
Dr. Gordan Grlić Radman /Foto: Fenix

PRVI SLUŽBENI POSJET STRANOJ ZEMLJI: Ministar dr. Gordan Grlić Radman u Berlinu razgovarao sa njemačkim ministrom Heikom Maasom

 

Za svoj prvi službeni posjet europskoj i stranoj državi novi hrvatski ministar vanjskih i europskih poslova dr. Gordan Grlić Radman je izabrao Njemačku, zemlju u kojoj je donedavno bio veleposlanik RH u Berlinu.

 

 

Nakon sinošnjeg susreta i druženja s predstavnicima hrvatskog iseljeništva u Veleposlanstvu RH u Berlinu, ministar dr. Grlić Radman svoj službeni posjet Saveznoj Republici Njemačkoj započeo je u ponedjeljak ujutro sastankom sa njemačkim ministrom vanjskih poslova Heikom Maasom.

Kako su prenijeli iz njemačkog ministarstva vanjskih poslova, dvojica ministara su razgovarala se o bilateralnoj suradnji dvaju zemalja, hrvatskom pristupanju Schengenskoj zoni, skorom predsjedanju Hrvatske vijećem EU i drugim pitanjima.

Tijekom dana predviđen je sastanak ministra Grlića Radmana s predsjednikom odbora za vanjske poslove njemačkog Bundestaga, Norbertom Röttgenom, te Guntherom Krichbaumom, predsjednikom Odbora za europske poslove. Novi hrvatski ministar vanjkih i eurpskih poslova tijekom dana će nazočiti i oproštajnom prijemu u čast Richarda Kühnela, voditelja predstavništva EK u Berlinu.

 

Hina je kasnije priopćila: 

Njemačka i Hrvatska će zajednički raditi na pripremi predsjedanja Europskim vijećem sljedeće godine a predsjedanje je velika šansa za Hrvatsku, poručeno je nakon sastanka ministara vanjskih poslova Njemačke i Hrvatske Heika Maasa i Gorana Grlića Radmana u ponedjeljak u Berlinu.

“Svakako najvažnija zadaća koja nam predstoji je predsjedanje Europskim vijećem sljedeće godine. Ovo je veliki izazov ali i velika šansa za Hrvatsku”, rekao je njemački ministar vanjskih poslova Heiko Maas (Socijaldemokratska stranka Njemačke SPD) nakon susreta s hrvatskim kolegom Goranom Grlićem Radmanom.

Prvih šest mjeseci predsjedat će Hrvatska, a idućih šest Njemačka.

Maas je istaknuo da zajednička priprema predsjedanja Europskim vijećem iziskuje visoki stupanj koordinacije između Njemačke i Hrvatske ne samo na bilateralnom nego i na europskom planu.

“Predsjedanje Hrvatske u prvoj polovini sljedeće godine pada u izuzetno važnom razdoblju. Početkom studenog s radom počinje novi saziv Europske komisije. Zatim je tu i brexit koji će sigurno biti tema i sljedeće godine. A na kraju je i dogovor oko dugoročnog financijskog okvira Europske unije”, rekao je Maas koji je najavio da će u svrhu operativnih priprema i koordinacije predsjedanja jedan službenik njemačkog ministarstva vanjskih poslova biti poslan u Zagreb u prvoj polovini sljedeće godine.

Hrvatski ministar vanjskih i europskih poslova je kao prioritete predsjedanja Europskim vijećem istaknuo održivi razvoj država i regija s posebnim težištem na demografskoj obnovi, infrastrukturalnom povezivanju i sigurnost građana s težištem na čuvanju vanjskih granica Europske unije.

Dva ministra su razgovarala i o strateškim vanjskopolitičkim ciljevima Hrvatske među kojima je najvažniji ulazak Hrvatske u Schengenski prostor gdje Hrvatska uživa punu podršku Njemačke.

Maas je ponovio i stav Njemačke glede zaštite vanjskih granica Europske unije te zalaganje Berlina da se za ove potrebe izdvoji više sredstava.

“Mi želimo zemlje na vanjskim granicama EU-a bolje podržati nego što je to dosada bio slučaj”, rekao je Maas.

Njemački ministar je istaknuo i proširenje Europske unije kao jedan od izazova tijekom predsjedanja Europskim vijećem sljedeće godine.

“Ovo će za Hrvatsku, kao neku vrstu premosnice prema zapadnom Balkanu, biti vrlo važna tema”, rekao je Maas.

Grlić Radman je istaknuo važnost proširenja Europske unije i na zemlje zapadnog Balkana.

“Zapadni Balkan je naše neposredno susjedstvo i mi smo zainteresirani za mir i stabilnost u ovom području”, rekao je Grlić Radman te najavio održavanja samita o zapadnom Balkanu u sklopu predsjedanja Hrvatske Europskim vijećem.

Grlić Radman je istaknuo kako Hrvatska podržava i otvaranje pristupnih pregovora s Albanijom i Sjevernom Makedonijom u listopadu ove godine ali je istaknuo i potrebu nastavka razgovora o europskim perspektivama i ostalih zemalja u regiji, posebice Bosne i Hercegovine.

“Mi želimo jednakopravnost svih konstitutivnih naroda u Bosni i Hercegovini kako bi ova zemlja bila funkcionirajuća država s europskom perspektivom”, rekao je Grlić Radman.

Maas je činjenicu da je Grlić Radman donedavno obnašao funkciju veleposlanika RH u Njemačkoj istaknuo kao korisnu posebice u razvoju bilateralnih odnosa.

Maas i Grlić Radman su razgovarali i o Akcijskom planu za razvoj bilateralnih odnosa potpisanog u ožujku ove godine.

“Mi smo u mnogim područjima već učinili značajne korake”, rekao je Maas.

Grlić Radman je istaknuo očekivanja da će Akcijski plan dodatno osnažiti odnose Njemačke i Hrvatske te da će dati širu dimenziju partnerstvu dviju zemalja i unutar Europske unije.

Hrvatski ministar je spomenuo i važnost gospodarskih odnosa te izrazio nadu da će ovi odnosi biti dodatno poboljšani.

“Kao potencijal za daljnju suradnju posebno ističemo auto industriju, informacijske tehnologije te prehrambenu i drvnu industriju”, rekao je Grlić Radman koji je najavio i posjet njemačkog ministra gospodarstva Petera Altmayera Hrvatskoj sljedećeg mjeseca.

Grlić Radman bi u tijeku poslijepodneva trebao razgovarati i s predsjednikom odbora za vanjske poslove njemačkog Bundestaga, Norbertom Röttgenom, te Guntherom Krichbaumom, predsjednikom Odbora za europske poslove.

Fenix-magazin/SIM/Hina

Povezano

Agencija za zapošljavanje
TRŽIŠTE RADA U NJEMAČKOJ: Gotovo tri milijuna nezaposlenih, a 707.000 nepopunjenih radnih mjesta
Usce Neretve
RAZGLEDNICA S UŠĆA NERETVE: Čista egzotika! Pješčani sprudovi i zmajevi na nebu
NJEMAČKA: dm uvodi novu besplatnu uslugu za sve kupce
Industrija
NITKO OVO NIJE OČEKIVAO: Industrija je još uvijek crna ovca njemačkog gospodarstva
zračna luka Beč, austrian airlines
AUSTRIJA SE SUOČAVA S VELIKIM ŠTRAJKOM: Pogođeno 52.000 putnika, radnici traže povećanje plaća za 27 posto
vatrogasci
“POŽAR JE OČITO PODMETNUT”: Turska zahtijeva istragu o požaru u Solingenu u Njemačkoj u kojem je stradala tursko-bugarska obitelj