Hrvatska obiluje poslijeratnom arhitekturom čiji najistaknutiji primjeri ravnopravno stoje uz vrhunska svjetska graditeljska ostvarenja svojega vremena. Kako bi se vrijedne građevine nastale između 1948. i 1990. sačuvale za buduće generacije te njihovi dosezi ponovno sagledali u lokalnom, nacionalnom i europskom kontekstu, pokrenut je dugogodišnji projekt “Motel Trogir” kustoskog kolektiva Slobodne veze i suradnika, koji će 15. i 18. svibnja u Berlinu predstaviti dosadašnje napore u očuvanju hrvatske modernističke arhitekture druge polovice 20. stoljeća.
Nakon predstavljanja na Akademiji likovnih umjetnosti u Veneciji i u bečkom muzeju Nordbahnhof, projekt “Motel Trogir”, koji je 2013. pokrenula udruga i kustoski kolektiv Slobodne veze, stiže u Berlin. Projekt je inicijalno nastao kao građanska kampanja usmjerena na zaštitu, reaktualizaciju i afirmaciju modernističke arhitekture druge polovice 20. stoljeća, s posebnim fokusom na Motel Trogir (nekadašnji Motel Sljeme) arhitekta Ivana Vitića iz 1965. godine.
Novo poglavlje
Iako je projekt u početku bio usmjeren na zaštitu ove iznimno vrijedne arhitektonske cjeline na jadranskoj obali, naziv “Motel Trogir” zadržan je i u kasnijim inicijativama zaštite hrvatske moderne arhitekture, čime je otvoreno novo poglavlje u promišljanju bogate arhitektonske baštine i graditeljske tradicije Hrvatske. Kroz angažman brojnih stručnjakinja i stručnjaka iz različitih disciplina — od članica kolektiva Ivane Meštrov, Nataše Bodrožić i Tonke Maleković do Saše Šimprage, dr. sc. Sanje Matijević Barčot, dr. sc. Ane Grgić, dr. sc. Lidije Butković Mićin, dr. sc. Sanje Petrović Todosijević, dr. sc. Tamare Bjažić Klarin, Maura Sirotnjaka, Mirande Veljačić, Veronike Gamulin, Majde Rožić, Petre Matić, Ane Panić, Tijane Stevanović, Mate Rupića, Frana Petra Zovka i drugih — tijekom posljednjih desetak godina ostvareni su važni pomaci u revalorizaciji modernističke arhitekture 20. stoljeća, premda još uvijek nedostatni.
Institucionalna tromost u zaštiti brojnih građevina u Hrvatskoj, osobito uz obalni pojas, o čemu će biti riječi i na berlinskim događanjima, i dalje pokazuje nedostatak sustavne brige za valorizaciju poslijeratne modernističke arhitekture. Konzervatorski i stručni sustavi od 1990-ih do danas nisu pokazali dovoljno interesa ni kapaciteta za suočavanje s izazovima propadanja i degradacije objekata koji su u fokusu projekta “Motel Trogir”, kao ni brojnih drugih spomenika različitih kategorija. Recentni primjer zgrade “Vjesnika” u Zagrebu dodatno potvrđuje razmjere institucionalnog nemara.
Za mnoge aktivistice i aktiviste, stručnjakinje i stručnjake iz različitih područja koji nastoje očuvati preostale vrijedne primjere arhitekture od devastacije, neprimjerenih preinaka, zanemarivanja ili uništenja, to nije nova pojava, ali jest sve veći izazov za budućnost.
Tijekom ovoga tjedna berlinska publika pozvana je sudjelovati na dva besplatna događanja na engleskom jeziku.
15. svibnja 2026. u 19 sati, u prostoru C*SPACE (Langhansstraße 86, 13086 Berlin), u okviru ciklusa razgovora o baštini, građanskom djelovanju i klimatski prilagodljivim budućnostima (RE)Activate — razgovornog formata koji organiziraju CITY++ i C*SPACE — raspravljat će se o pitanjima: kako arhitektonska baština može postati temelj održivih javnih budućnosti kroz nekonvencionalne pristupe? Što se događa kada aktivistička energija uđe u institucionalne strukture i što pritom opstaje?
Dječje lječilište Krvavice
Na temelju iskustva u područjima umjetničkih istraživanja, kustoskih praksi, ekološkog dizajna i prostornog aktivizma u razgovoru sudjeluju Nataša Bodrožić i Željko Blaće, čiji se rad na ugroženom Dječjem lječilištu u Krvavici bavi pitanjima očuvanja kulturne baštine i institucionalnog zanemarivanja.
Njihov je rad dodatno razvijen u nedavno objavljenoj publikaciji (Dis)trust the Storyteller. The Case of Krvavica Children’s Health Resort (Loose Associations / Set Margins, Zagreb–Eindhoven, 2025). U razgovoru sudjeluje i prof. Michelle Howard, društveno-ekološka arhitektica koja trenutačno vodi studentski dizajnerski studio posvećen transformaciji i klimatskoj prilagodbi lokacije i zgrade današnjeg C*SPACE-a — nekadašnje tvornice namještaja Bruno Springer iz 1890. godine u berlinskoj četvrti Weißensee.
18. svibnja 2026. u 18:30, u dvorani 102 na UdK Berlin (Hardenbergstraße 33, 10623 Berlin), održat će se predavanje i predstavljanje knjige (DIS)TRUST THE STORYTELLER. THE CASE OF KRVAVICA CHILDREN’S HEALTH RESORT – Raspršene zajednice, prekinuti narativi i krhka materijalnost, kustosice, kulturne radnice i aktivistice za zaštitu modernističke baštine Nataše Bodrožić te umjetnika, aktivista, istraživača, organizatora zajednice i kulturnog radnika Željka Blaće (Z. Blace).
Predavanje uključuje predstavljanje knjige i izložbe koje dokumentiraju građanske napore za revitalizaciju lokaliteta tijekom posljednjeg desetljeća. Poseban naglasak stavlja se na formiranje disperzirane zajednice okupljene oko krhke materijalnosti zgrade koja je postala simbol borbe za javni prostor i zajednička dobra u Hrvatskoj. Ta zajednica obuhvaća stanovnike, lokalne i regionalne aktiviste, arhitekte, umjetnike i brojne druge aktere.
Kroz pitanje mogu li nove društvene i prostorne naracije nastati kolektivnim djelovanjem paralelnih inicijativa, predavanje istražuje može li sama zgrada ponovno zadobiti svoju „funkciju“. U tom će se kontekstu otvoriti rasprava o značenju pojmova „ruševina“ i „funkcija“, kao i o različitim pristupima revitalizaciji zapuštenih zajedničkih dobara.
Dječje lječilište Krvavica, izgrađeno 1960-ih na jadranskoj obali pokraj Splita, remek-djelo je kasnomodernističke socijalističke arhitekture i materijalni trag društva koje je razvijalo pravedan sustav socijalne i zdravstvene skrbi. Iako zaštićeno kao kulturno dobro, lječilište od ranih 2000-tih postupno propada, postavši žrtvom komercijalizacije i privatizacije zajedničkih dobara, osobito izraženih na turistički eksploatiranoj obali.
Do danas su objavljene dvije knjige o Dječjem lječilištu Krvavica. (Dis)trust the Storyteller. The Case of Krvavica Children’s Health Resort (Set Margins, 2024) donosi povijest lokaliteta s naglaskom na recentne društvene i osobne narative, dok Planet Krvavica (DAI-SAI / dpr-barcelona, 2026) istražuje pitanja neujednačenih nasljeđa, prostornog zanemarivanja i krhkih gesti brige u odnosu na šire planetarne izazove.
Fenix-magazin/IK/Antonio Kiselić Ledinsky
