Danas, 20. ožujka, točno u 16 sati i 33 minute službeno počinje proljeće, za mnoge najljepše godišnje doba.
Tim je datumom obilježen proljetni ekvinocij kada su dan i noć potpuno iste duljine na sjevernoj hemisferi, a što označava kraj zime.
Ranije se u školama učilo kako sva godišnja doba, osim jeseni, počinju 21. u mjesecu. Međutim, proljeće već par desetljeća unatrag stiže dan ranije, 20. ožujka. A to je zbog dvije različite metode za utvrđivanje početka i kraja godišnjih doba – kalendarske ili meteorološke.
U čemu je razlika?
Kalendarski početak proljeća naziva se i astronomski početak proljeća. Zato što su kalendarska godišnja doba određena položajem Zemlje u odnosu na Sunce i odgovaraju, da tako kažemo, “prirodnim” godišnjim dobima.
U meteorologiji godišnja doba uvijek počinju prvog dana odgovarajućeg mjeseca. Godinu dijele na četiri fiksna godišnja doba od po tri mjeseca. Meteorolozi koriste ovu umjetnu klasifikaciju za stvaranje četiri konstantna godišnja doba i za rad s usporedivim vremenskim razdobljima.
U starom se Rimu prvi dan proljeća slavio kao početak jedne nove godine. Davno prije Rimljana, Kelti su slavili prvi dan proljeća kao uskrsnuće Sunca. Proljeće je za mnoge imalo značenje buđenja, stvaranja i rađanja nečeg novog.
Najpoznatiji vijesnici proljeća su rani jaglac, visibaba, potočnica, sunovrat (lat. Narcissus), ljubičica, šumarica, šafran i proljetni drijemovac.
Fenix-magazin/SIM/ Priredio: Ivan Matić
