PRIJEDLOG IZ HAZUD-a: Neka Hrvatsko katoličko sveučilište ponese ime prvog zagrebačkog nadbiskupa kardinala Juraja Haulika

 

Kao potpisani predsjednik HAZUD-a dr. sc. Edo Krušlin i glasnogovornik HAZUD-a prof. dr. sc. Ivan Biondić – Ivot uputili su prijedlog kardinalu Josipu Bozaniću da Hrvatsko katoličko sveučilište ponese ime prvog zagrebačkog nadbiskupa kardinala Juraja Haulika.

 

Na početku pisma navodi se citat iz iz govora msgr. Josipa Bozanića u kojem piše:

Vrijeme u kojem je živio i djelovao prvi zagrebački nadbiskup u mnogočemu je slično i našem vremenu kojem se pokušavaju osporavati mnoge etičke, moralne, kršćanske i nacionalne vrijednosti  na kojima se rađala i na kojima počiva hrvatska povijest, kultura i civilizacija. Neoliberalizam sa svim svojim predznacima pokušava potkopati kršćanski svjetonazor i isključiti vjerska i kršćanska načela iz javnoga života. Kako bi se vjernici mogli oduprijeti takvim utjecajima koji slabe njihovo vjerničko i nacionalno zajedništvo, potrebno je da se ugledaju na velikane iz naše prošlosti, među kojima se ističe nadbiskup i kardinal Juraj Haulik.

U nastavku pisma, kojeg potpisuju dr. Kruščić i prof.dr Biondić a kojeg objavljujemo u cijelosti se navodi:

Preuzvišeni,

pri izmaku smo kalendarske godine, kojom protiče skromna, gotovo nezapažena, 150. obljetnica preminuća Jurja HAULIKA (+1859.–2019.), prvoga zagrebačkog nadbiskupa i kardinala.

Iako je, uz đakovačkoga biskupa Josipa Jurja STROSSMAYERA, jedna od središnjih osobe  na pragu  stvaranja moderne hrvatske nacije, nadbiskup i kardinal Juraj HAULIK ostaje i dalje na rubu standardne („službene“) hrvatske povjesnice i, s tim u svezi, onkraj javna političkog života.

S obzirom na to, objavljena je autorova knjiga „Kardinal Haulik – prorok jugoslavenske propasti“. Govoreći o „Hauliku u svom i našem dobu“, knjiga pokušava proniknuti u uzročno-posljedični red stvari, kojima je dramatično obilježena završnica nacionalno-političke integracije (natio croatica clavis).*

Glede 130. obljetnice njegove smrti (1869.–1999.) te 150. obljetnice prve učiteljske škole u Hrvatskoj (1849.-1999.), koje je utemeljitelj biskup Haulik, organiziran je skup „Haulik u svom i našem vremenu“. Na tom skupu skupu – uz geslo  HAULIK REDIVIVUS – nekoliko je ustanova  pobudilo  javnu rehabilitaciju kardinala Haulika.

U tom ozračju – uz ino, glede mu postavljanja temelja svekolika školstva moderne Hrvatske, napose je bio zanimljiv prijedlog da se HRVATSKO KATOLIČKO SVEUČILIŠTE ZAGREB počasti  HAULIKOVIM  imenom.

Međutim, glede dojdućih političkih i vjerskih prilika 2000-ih (smjena političkih vlasti i izbor novoga kardinala) – kao i ini – taj je prijedlog kucao na zatvorena vrata, ostavši tako  samo mrtvo slovo na papiru (v. slide).

S obzirom na to – napose, tragom zapažene aktualizacije njegove osobe i djela (v. moto) – obnavlja se rečeni prijedlog, tj. da se

HRVATSKO KATOLIČKO SVEUČILIŠTE ZAGREB počasti HAULIKOVIM imenom.

Riječ je više od simbolične važnosti, čime se – onkraj viktornovakovske evaluacije (kao „prvi jugoslavenski klerikalni vikač protiv komunizma i naprednog duha svog vremena“) – kardinal Haulik, kao „otac zagrebačke nadbiskupije“, vraća u kolektivno sjećanje hrvatskog naroda (nacije).

U tom smislu, glede spomenute dramatične završnice,  gdje se mukotrpno porađa HRVATSKA NACIJA („hrvatski politički narod“) – onkraj pogubna zapadno-balkanskog imaginarija – Haulik aksiom („Dolazim kao Slovak, umrijet ću kao Hrvat“) obilježava  iznimno duhovno-nacionalno  identitetsko nadahnuće.

S tim u svezi, kao predstavnici podnositelja obnovljena prijedloga, glede Vaše preuzvišenosti,  radovali bismo se prijemu kod Haulikova nasljednika.

U svakom slučaju, očekujući odgovor, unaprijed zahvalni. Srdačni pozdravi, uz Haulikovo geslo IN REM CROATORUM

Dr. sc. Edo Krušlin, predsjednika HAZUD-a i prof. dr. sc. Ivan Biondić – Ivot glasnogovornik HAZUD-a.

Opodnositelji obnovljena prijedloga: Hrvatsko književno društvo sv. Jeronima  (dr. sc. Stjepan Razum, predsjednik), Akademija odgojno-obrazovnih  znanosti Hrvatske (prof. dr. sc. Zoran Curić, predsjednik) i Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu (prof. dr. sc. Siniša Opić, dekan)

Fenix-magazin/SIM/

 

Pogledajte drugo

Prijelaz na električna vozila ugasit će u Njemačkoj 200 tisuća radnih mjesta

Prijelaz s motora s unutarnjim izgaranjem na one s baterijom smanjit će broj radnih mjesta …