Monografija “Sjećanje na žrtvu Vukovara 1991.” koja donosi presjek komemorativnog obilježavanja vukovarske tragedije u Domovinskom ratu, u razdoblju od 1998. do 2022. godine, predstavljena je u ponedjeljak u vukovarskom Gradskom muzeju.
Izdavači knjige su vukovarski Gradski muzej i Grad Vukovar.
“Monografiju smo priredili i izdali kako bi se prisjetili samih početaka nastanka kolone sjećanja kojom svake godine obilježavamo tragični spomen na 18. studenoga 1991., kao i svih onih ljudi koji su sudjelovali kroz sve prošle godine u obilježavanju”, rekoa je vukovarski gradonačelnik Ivan Penava.
Vukovarske kolone sjećanja koje svake godine okupe na desetke tisuća domoljuba iz cijele Hrvatske, svjedoče koliko je jaka sama ideja Vukovara i njegove žrtve u Domovinskom ratu, dodao je.
Osim tog aspekta, kaže Penava, monografijom se željelo poslati i određenu poruku Vladi koja je, kako je ustvrdio, pokušala kroz “implementaciju Zakona o proglašenju Vukovara mjestom posebnog domovinskog pijeteta, staviti kolonu sjećanja pod političku kontrolu”.
“Nakon toliko godina truda i rada generacija Vukovaraca za tu kolonu, nekome je u Zagrebu palo napamet da bi se mogao staviti na čelo kolone i govoriti kako što treba. Ovo je poruka da je kolona suštinski i istinski vukovarska, ali tek onda da su u nju pozvani svi političari i političke kaste koje su bile i koje će biti u perspektivi”, izjavio je Penava.
Nekadašnji dugogodišnji voditelj za odnose s javnošću u Gradu Vukovaru, Tomislav Čorak podsjetio je da se prvo komemorativno obilježavanje 18. studenoga 1991. godine – dana kada je slomljena tromjesečna obrana Vukovara te su u grad ušle JNA i srpske paravojne postrojbe, prethodno ga potpuno uništivši – održano 1998. na parkiralištu nekadašnjeg hotela Dunav.
“Te je godine već bio postavljen Križ žrtvama za slobodnu Hrvatsku na ušću Vuke u Dunav, kamo se uputila jedna skupina sudionika obilježavanja, dok se druga skupina u hodnji uputila prema nekadašnjem koncentracijskom logoru u Veleprometu kako bi odala počast brojnim Vukovarcima ubijenima na tom mjestu”, naveo je Čorak.
Napomenuo je kako se upravo na tragu te kolone prema Veleprometu rodila zamisao da kolona sjećanja bude i središnje događanje svih budućih obilježavanja Dana sjećanja na žrtvu Vukovara 1991.
O monografiji su govorili i Ružica Marić, nekadašnja dugogodišnja ravnateljica Gradskog muzeja Vukovar, nekadašnji gvardijan vukovarskog Franjevačkog samostana fra Ivica Jagodić i Dražen Živić iz Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar, koji su, uz Ivanu Mujkić i Anu Lovrić i urednici monografije.
Knjiga je tiskana na 126 stranica uz velik broj fotografija i popratnog teksta.
Fenix-magazin/SČ/Hina
