Mnogi umirovljenici u Njemačkoj pitaju se koliku mirovinu mogu primati, a da pritom ne moraju plaćati porez. Iako se često stječe dojam da je svaka mirovina oporeziva, stvarnost je nešto složenija jer porezna obveza ovisi o više čimbenika, među kojima su godina odlaska u mirovinu, iznos primanja i eventualni dodatni prihodi. Ključnu ulogu ima takozvani osnovni neoporezivi iznos (Grundfreibetrag).
Za samce on je 2025. godine povećan na 12.096 eura godišnje, dok za bračne parove iznosi dvostruko više. Porez se ne obračunava na cjelokupnu mirovinu, nego na oporezivi dio prihoda nakon odbitaka i primjene mirovinskog neoporezivog dijela.
Koliki dio mirovine ostaje neoporeziv?
Visina neoporezivog dijela ovisi o godini u kojoj je osoba prvi put otišla u mirovinu. Za umirovljenike koji su u mirovinu otišli 2025. godine neoporezivo ostaje 16,5 posto mirovine, dok je ostatak predmet oporezivanja. Za one koji odlaze u mirovinu 2026. godine neoporezivi dio iznosi 16 posto. Taj se udio postupno smanjuje za svaku novu generaciju umirovljenika. Primjerice, osoba koja 2026. godine prima 1.500 eura mirovine mjesečno, odnosno 18.000 eura godišnje, ima pravo na neoporezivi dio od 2.880 eura godišnje. Međutim, hoće li stvarno platiti porez ovisi i o drugim odbicima te eventualnim dodatnim prihodima.
Dodatni prihodi mogu promijeniti situaciju
Porezna obveza ne određuje se samo na temelju zakonske mirovine. U obzir se uzimaju i drugi prihodi poput najamnina, dodatnih mirovina, prihoda od kapitala ili honorarnog rada. Zbog toga dvije osobe s jednakom mirovinom ne moraju imati istu poreznu obvezu. Stručnjaci upozoravaju da mnogi umirovljenici danas još ne plaćaju porez, ali bi se to moglo promijeniti tijekom godina zbog redovitih povećanja mirovina. Naime, mirovinski neoporezivi dio ostaje trajno isti u eurima, dok se sva kasnija povećanja mirovina u pravilu u cijelosti ubrajaju u oporezivi prihod.
Sve više umirovljenika ulazi u porezni sustav
Njemački sustav postupno povećava udio mirovine koji podliježe oporezivanju. Prema važećim pravilima, za nove generacije umirovljenika neoporezivi dio svake godine postaje manji, a od 2058. godine zakonske mirovine trebale bi biti u cijelosti oporezive. To ipak ne znači da će svi umirovljenici automatski plaćati porez, jer će i dalje postojati osnovni neoporezivi pragovi. Zbog toga stručnjaci savjetuju umirovljenicima da redovito provjeravaju svoj porezni status, osobito nakon povećanja mirovina ili ako ostvaruju dodatne prihode.
Fenix-magazin/DP/MMD
