Švedska i Finska su u srijedu ujutro podnijele zahtjeve za prijem u NATO, a njemačka vlada je to odmah podržala. Njemački veleposlanik pri NATO Rüdiger König može potpisati protokole o pristupanju čim savez završi svoju internu proceduru, piše dpa.
Njemački predsjednik Frank-Walter Steinmeier je prethodno odobrio potpis, dok su kancelar Olaf Scholz i ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock obećali da će Berlin podržati što brže učlanjenje.
Zahtjevima za članstvo u NATO Finska i Švedska su odgovorile na agresiju Rusije na Ukrajinu i posljedičnu “dramatičnu promjenu” stanja sigurnosti u Europi, rekao je Scholz u utorak.
U Njemačkoj, prijem novih članica u NATO mora ratificirati Bundestag. Baerbock je za vikend rekla da je vlada o tome već razgovarala sa svim demokratskim strankama u parlamentu.
Švedska i Finska, koje dugo godina nisu željele da ulaze u vojne saveze, sada hoće u NATO jer brinu za sigurnost poslije napada Rusije na Ukrajinu.
O učlanjenju prvo odlučuje Savjet NATO-a u kojem su predstavnici 30 država članica alijanse koji odlučuju konsenzusom.
Prijemu Švedske i Finske protivi se samo Turska. Ankara svoj pristanak uvjetuje zbog, kako je predsjednik Recep Tayyip Erdogan rekao u srijedu, njihovom suradnjom s kurdskom “terorističkom organizacijom” PKK.
Dvije zemlje namjeravaju nastaviti s podrškom PKK, a istovremeno traže podršku Turske za učlanjenje u NATO, rekao je Erdogan. “To je, najblaže rečeno, proturiječnost,” dodao je.
Fenix-magazin/SČ/dpa