Livnjaci dr. sc. Josip Mihaljević, viši znanstveni suradnik i pomoćnik ravnatelja Hrvatskoga instituta za povijest u Zagrebu i dr. sc. Vine Mihaljević, umirovljeni znanstveni savjetnik Instituta društvenih znanosti “Ivo Pilar” dobitnici su prestižne Državne nagrade za znanost Republike Hrvatske.
Dr. sc. Josip Mihaljević, pomoćnik ravnatelja Hrvatskog instituta za povijest, zajedno s dr. sc. Gordanom Ravančićem, dobitnik je Državne nagrade za popularizaciju i promidžbu znanosti. Naime, dvojac uspješno već 10 godina približava povijesne tema široj javnosti kroz radijsku emisiju “Povijesne kontroverze” koja se emitira na trećem programu Hrvatskog radija. Emisija je vezana za povijesne teme koje su manje poznate, kontraverzne.
Ponos Livna
Kako je za Fenix-magazin.de rekao dr. sc. Josip Mihaljević drago mu je da je Hrvatski sabor prepoznao vrijednost emisije. Na pitanje što ova nagrada znači za Livno rekao je: “Ja mislim da Livnjaci imaju dosta uspješnih ljudi koji su davno otišli iz Livna. To je po meni samo još jedan u nizu pokazatelja koliko Livnjaci zapravo imaju potencijala za rad, ne samo u znanosti nego i u drugim sektorima. Brojni uspješni Livnjaci pronose glas o Livnu, od Dalića, Rimca, do ostalih. Ovo je jedan naš mali doprinos, mene i kolege Mihaljevića u sektoru znanosti.
Valja istaknuti kako je dr. sc. Josipu Mihaljeviću je ovo druga državna nagrada za znanost.
Uručenje nagrada
Podsjećamo, u Hrvatskome saboru u četvrtak, 14. svibnja 2026. godine, svečano su dodijeljene državne nagrade za znanost kojima se nagrađuju najveća dostignuća u znanosti za 2024. godinu. Odbor za dodjelu državnih nagrada za znanost na sjednici održanoj 16. travnja 2026. godine donio je Odluku o dodjeli državnih nagrada za znanost za 2024. godinu na temelju koje je dodijeljeno 27 državnih nagrada za znanost i to: 3 nagrade za životno djelo, 15 godišnjih nagrada za znanost, 5 godišnjih nagrada za popularizaciju i promidžbu znanosti te 4 godišnje nagrade za znanstvene novake/mlade znanstvenike.
Predsjednik Hrvatskoga sabora Gordan Jandroković i ministar znanosti, obrazovanja i mladih prof. dr. sc. Radovan Fuchs kao izaslanik predsjednika Vlade RH dodijelili su nagrade dobitnicima. Čestitavši nagrađenima za ostvarena postignuća, popularizaciju znanosti i proširivanje znanstvenih spoznaja naglasili su da je njihova predanost znanosti i prepoznatljivost u svijetu ujedno i priznanje hrvatskoj znanosti.
Ministar Radovan Fuchs tada je naglasio da dodjelom nagrada ne odajemo priznanje samo rezultatima istraživanja, objavljenim radovima, knjigama ili projektima, već odajemo priznanje upornosti, intelektualnoj hrabrosti i predanosti istini. Jer znanost je proces koji traži godine rada, odricanja i neprestane znatiželje, a iza svakog otkrića stoje brojni sati istraživanja, propitivanja, pokušaja i novih početaka, istaknuo je Fuchs.
Posebnu poruku uputio je mladim istraživačima rekavši da hrvatska znanost treba njihovu energiju, kreativnost i ambiciju. Potrebni su nam novi istraživači, nove ideje i nova otkrića. Budućnost znanosti ovisi o tome hoćemo li mladim ljudima omogućiti uvjete za razvoj, istraživanje i međunarodnu suradnju. Stoga je naša obveza, naglasio je tada ministar Fuchs, stvarati okruženje u kojem će znanstvenici imati priliku razvijati svoj potencijal, raditi u kvalitetnim uvjetima i ostvarivati projekte koji pridonose društvu te istaknuo kako će se nastaviti jačati ulaganja u istraživanje, inovacije i obrazovanje, jer bez snažne znanstvene zajednice nema ni dugoročnog razvoja Hrvatske.
Dobitnici nagrada
Nagrade za životno djelo dobili su Marko Tadić na području prirodnih znanosti, Nedjeljko Perić na području tehničkih znanosti i Marina Ajduković na području društvenih znanosti.
Godišnjom nagradom nagrađeni su za područje prirodnih znanosti: Ivana Herceg Bulić, Daniela Kalafatović i Boris Muha; za područje tehničkih znanosti: Marko Čanađija, Zvjezdana Findrik Blažević i Stjepan Picek; za područje biomedicine i zdravstva Tomislav Meštrović i Mislav Vrsalović; za područje biotehničkih znanosti: Nikola Bilandžija, Antun Jozinović i Dunja Šamec; za područje društvenih znanosti: Ivan Burić i Arta Dodaj, a za područje humanističkih znanosti: Vine Mihaljević i Kristina Štrkalj Despot.
Za popularizaciju i promidžbu znanosti nagrađeni su: Mirela Uzelac Božac za područje prirodnih znanosti, Željko Šitum za područje tehničkih znanosti, Vesna Gantner za područje biotehničkih znanosti, Sanja Smojver Ažić za područje društvenih znanosti, znanstveni suradnici Josip Mihaljević i Gordan Ravančić za područje humanističkih znanosti.
Za znanstvene novake/mlade znanstvenike godišnju nagradu dobili su: za tehničke znanosti Mišo Jurčević, za područje biomedicine i zdravstva Blanka Milić Roje, za biotehničke znanosti Dorijan Radočaj, a za humanističke znanosti Matko Marušić.
Državne nagrade za znanost
Državne nagrade za znanost dodjeljuje Republika Hrvatska za iznimno važna dostignuća u znanstvenoistraživačkoj djelatnosti, za proširenje znanstvenih spoznaja i za znanstvena ostvarenja u primjeni rezultata znanstvenoistraživačkog rada, koja su postigli znanstvenici, istraživači i znanstveni novaci.
Zakonom o hrvatskim državnim nagradama za znanost predviđena je dodjela četiriju vrsta državnih nagrada za znanost. To su nagrada za životno djelo, godišnja nagrada za znanost, godišnja nagrada za popularizaciju i promidžbu znanosti i godišnja nagrada za znanstvene novake, navelo je Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih Republike Hrvatske.
Fenix-magazin/SČ
