Ona je zakonski obvezna na svakom teretnom vozilu u Europi, no u stvarnom slučaju nesreće pruža gotovo nikakvu zaštitu. Riječ je o stražnjoj zaštiti od podlijetanja (Unterfahrschutz). Najnoviji i iznimno rigorozni međunarodni crashtestovi ogolili su stravičnu istinu o tome što se doista događa s automobilom i njegovim putnicima prilikom naleta na stražnji dio kamiona na autocestama.
Zajednički test koji su proveli njemački autoklub ADAC, stručnjaci iz organizacije Euro NCAP te partneri iz Švedske i SAD-a pokazao je da zakonom propisane konstrukcije na stražnjem dijelu kamiona uopće ne mogu izdržati silinu udara. Umjesto da zaustavi automobil, metalna se konstrukcija savija i lomi, dopuštajući vozilu da doslovno sklizne i podleti pod tešku prikolicu.
Automobil prerezan u razini glave vozača
Katastrofalne posljedice ovog propusta demonstrirane su u ADAC-ovom testnom centru u njemačkom Landsbergu. Osobnim automobilom su se pri brzini od svega 56 kilometara na sat zabili u stražnji dio zaustavljenog kamiona težeg od 18 tona. Silina udarca u trenu je iščupala zaštitnu rampu iz njezinih ležajeva i odbacila je u stranu. Automobil je duboko zaronio pod prikolicu te je doslovno prerezan i rastrgan sve do svoje sredine.
Identičan test koji je Euro NCAP proveo u Velikoj Britaniji samo je potvrdio ove stravične rezultate. Utovarna platforma poluprikolice zabila se izravno u kabinu automobila – i to točno u visini glave vozača. Iz ADAC-a naglašavaju da putnici u vozilu ovakav scenarij u pravilu ne bi preživjeli. Budući da se putnička kabina ekstremno deformira i gužva, moderni sigurnosni sustavi poput zračnih jastuka ili pojaseva uopće ne mogu razviti svoje djelovanje i postaju potpuno beskorisni. Za spasilačke službe, ovakve su stravične scene već godinama svakodnevica na autocestama.
Moderni asistenti potpuno nemoćni pri brzini od 130 km/h
Istražitelji su u ove testove uključili i najmoderniju automobilsku tehnologiju. Testirali su sedam aktualnih i modernih modela automobila u naletu na maketu kamiona kako bi provjerili hoće li senzori sami zaustaviti vozilo. Rezultat je duboko zabrinjavajući. Dok su pri manjim, gradskim brzinama sustavi pravovremeno prepoznali prepreku i automatski zakočili, pri tipičnoj brzini od 130 kilometara na sat na autocesti – nijedan jedini računalni asistent u automobilima nije bio u stanju spriječiti niti ublažiti stravičan sudar.
Najveći apsurd u cijeloj priči leži u tome što učinkovita tehnologija već postoji i uvelike se koristi u SAD-u. Tamošnje zaštitne rampe konstruirane su tako da se ne savijaju, već pouzdano amortiziraju i upijaju energiju udarca, čime spašavaju ljudske živote. Iako i pojedini njemački proizvođači već nude ovu naprednu opremu, u Europi je gotovo nitko ne ugrađuje jer nema zakonskog pritiska, pa sigurnosne organizacije sada hitno traže političke mjere i financijske poticaje kako bi se već registrirani kamioni obvezno prepravili prije nego što bude prekasno.
Fenix-magazin/IK
