Hrvatska je prva država u Europskoj uniji koja uvodi neovisni nadzor postupanja policije na granicama prema migrantima i azilantima, što će, prema prijedlogu europskog Pakta o migracijama i azilu, morati imati sve države, piše u utorak Večernji list, javlja Hina.
U hrvatskom monitoringu neovisne osobe i organizacije, među kojima su i one specijalizirane za ocjenu medicinskog stanja i pravnog statusa azilanata i migranata, radit će neovisne procjene i tako izravno adresirati kritike koje se znaju čuti od dijela nevladinih udruga o lošem policijskom tretmanu migranata.
Krovno tijelo mehanizma, koje daje polugodišnje i godišnje preporuke, sastoji se od europskih agencija, pravobranitelja, UNHCR-a i Međunarodnog centra za migracije (IOM), glase detalji. MUP je s Komisijom ispregovarao pravni okvir kroz koji će se monitoring provoditi, a dalje je sve u rukama koordinacijskog i savjetodavnog odbora, dok policijski angažman u potpunosti tu prestaje – MUP je stranka koju se nadzire.
Hrvatska je jedina država članica koja je od 2007. imala takav mehanizam, i to na inzistiranje Nizozemske. Provodio se s Nizozemcima i UNHCR-om, da bi se u jednom trenu umjesto Nizozemske uključio Hrvatski pravni centar, i trajao je, uz manje prekide, do 2019. Financirao ga je UNHCR.
U trenu kad je Europska komisija odobrila Hrvatskoj sredstva za taj mehanizam u okviru hitne pomoći za granicu, Hrvatska je taj novac – u dogovoru s EK – namijenila za potrebe granice, policijskih službenika, obroka, prekovremenih sati. To nije dobro prošlo kod dijela nevladinih udruga koje su izrazile želju sudjelovati u mehanizmu.
Kako je u prijedlogu novog europskog Pakta o migracijama i azilu, o kojem se još raspravlja, predloženo da sve članice EU uspostave nezavisan mehanizam nadzora koji bi monitorirao postupanje prema migrantima i izbjeglicama na vanjskim granicama Unije, u Hrvatska se provodi pilot-projekt jer je prva sama osmislila mehanizam, donosi Večernji list.
Fenix-magazin/MD/Hina
