Obrambeni paket koji je u srijedu predstavila Europska komisija prilika je za razvoj hrvatske obrambene industrije kako bi ojačala vlastite vojne sposobnosti, objavio je premijer Andrej Plenković nakon sastanka s povjerenikom Europske komisije Andriusom Kubiliusom.
“Uoči Europskog vijeća razgovaram o prioritetima bijele knjige o europskoj obrani, koja predstavlja okvir za potporu ulaganjima u obrambene sposobnosti država članica. U tu svrhu kroz plan ReArm Europe predviđeno je stvaranje novog instrumenta od 150 milijardi eura za povoljne zajmove”, objavio je Plenković na društvenoj mreži X.
“To je prilika za razvoj hrvatske obrambene industrije kako bi se ojačale vlastite sposobnosti”, dodao je.
Najavio je da će Hrvatska do 2027. godine povećati izdvajanja za obranu na 2,5 posto BDP-a.
“Uz snažan gospodarski rast, imat ćemo mogućnosti za daljnja ulaganja u Hrvatsku vojsku, uz financiranje ostalih prioriteta”, objavio je Plenković.
Europska komisija u srijedu je predstavila obrambeni paket vrijedan stotine milijardi eura koji bi trebao odgovoriti na hitne potrebe Ukrajine i na dugoročnu potrebu za jačanjem sigurnosti i obrane Europe.
Komisija je predstavila bijelu knjigu za europsku obranu, “Spremnost 2030”, u kojoj se predlažu rješenja za popunjavanje kritičnih nedostataka u vojnim sposobnostima i za izgradnju snažne vojne industrijske baze.
Komisija je također predstavila, kao dio Plana ReArm Europe/Readiness 2030, obrambeni paket koji bi u sljedeće četiri godine trebao osloboditi 800 milijardi eura za ulaganja u obranu.
Plan predviđa povećanje izdvajanja za obranu za 1,5 posto godišnje BDP-a država članica. U tu svrhu Komisija poziva države članice da aktiviraju nacionalnu klauzulu o odstupanju od pakta o stabilnosti i rastu, što će im omogućiti dodatni proračunski prostor za povećanje potrošnje za obranu, u okviru fiskalnih pravila EU-a.
Ta odstupanja bit će ograničena samo na povećanje rashoda za obranu.
Dio plana je i novi namjenski Instrument za sigurnosnu akciju za Europu – SAFE
Instrument SAFE predviđa iznos od 150 milijardi eura za koji bi se Komisija zadužila na financijskim tržištima i potom odobravala povoljne zajmove državama članicama za zajedničke obrambene projekte.
Fenix-magazin/MMD/Hina
