Troškovi preseljenja u novi stan često prave ozbiljnu rupu u kućnom proračunu. Dodatni trošak je i polog za najam. No, morate li platiti polog? I što još treba znati o plaćanju koje iznajmljivač zahtijeva za eventualnu štetu tijekom razdoblja najma?
Polog služi kao osiguranje za stanodavca – bilo za štetu koja može nastati od najmoprimca, bilo za neplaćanje stanarine.
Polog za najam: Može, ali ne mora
Stanodavac može zahtijevati takvo osiguranje od podstanara, ali i ne mora.
“Dakle, stanodavac sam odlučuje hoće li od stanara tražiti polog”, kaže Julia Wagner iz njemačkog udruženja Haus & Grund.
Ovo je iznos koji stanodavac može tražiti
Prema njemačkom zakonu, polog može iznositi najviše tri mjesečne najamnine. Akontacija za dodatne troškove nije uključena u obračun pologa.
Dakle, ako je osnovi najam 830 eura, a najam s režijama iznosi 990 eura, polog ne smije biti veći od 2.490 eura.
Ako se najam poveća, stanodavac nema pravo zahtijevati viši polog. Polog ostaje isti kao na početku najma.
Moguće je i plaćanje na rate
Plaćanje pologa vlasniku stana odjednom može biti veliki financijski teret za stanare. Ali obročna otplata općenito je moguća.
“Stanar može platiti polog u tri jednake rate”, kaže Julia Wagner. Prva rata se plaća na početku najma. Ostale rate dospijevaju odmah nakon plaćanja najma.
Po zakonu stanodavac je dužan polog koji mu je podstanar dao položiti kod banke s otkaznim rokom od tri mjeseca i uz uobičajenu kamatu.
Strane se mogu dogovoriti o drugim oblicima ulaganja – jedini uvjet je da stanodavac mora držati ulaganje odvojeno od privatne imovine. Koju vrstu računa on ili ona odabere za to ovisi o njemu ili njoj.
Polog za najam ne može se koristiti za sve
Postoji i opcija otvaranja štednog računa za najam. Štedni račun za najam kojim upravlja povjerenik na ime stanara također je popularna alternativa.
„Najbolje je da se podstanari unaprijed informiraju u svojoj banci koje mogućnosti imaju na raspolaganju i hoće li imati ikakvih dodatnih troškova“, kaže Wagner.
Nema vremenskog pritiska za otplatu
Ne postoji zakonski rok za povrat novca od pologa.
“Stanodavac u pravilu mora vratiti polog najkasnije šest mjeseci nakon povrata stana“, kaže stručnjak.
U pojedinačnim slučajevima obračunsko razdoblje može biti i duže. To je slučaj, na primjer, ako postoje dodatna potraživanja sporednih troškova iz tekuće godine.
“U tim slučajevima stanodavcu je obično dopušteno zadržati samo razuman dio pologa”, kaže stručnjak.
Teret dokazivanja je na najmodavcu
Stanodavci mogu zadržati samo dio pologa za štetu ako je najmoprimac kriv za nanošenje štete. Vlasnik stana to mora objasniti i dokazati.
Ako izvansudski dogovor nije moguć, slučaj bi trebalo razjasniti na sudu. Do tada stanodavac može zadržati polog.
Uobičajeni znakovi korištenja i istrošenosti nisu razlog da stanodavac uskrati novac iz pologa.
“Uobičajeni znakovi istrošenosti obično uključuju razlike u boji na zidovima nakon što su slike obješene, kao i male ogrebotine na podnim oblogama”, kaže stručnjak.
Njegov savjet: Kako biste unaprijed razjasnili radi li se o uobičajenim znakovima korištenja ili dodatnom oštećenju, ima smisla dogovoriti provjeru osiguravajućeg društva prije iseljenja.
Stambeno tržište već se godinama suočava sa značajnim problemima, navode njemački mediji.
Stvarna nestašica stanova podigla je cijene najmova, ali i cijene pologa koji se traže za pojedine stanove.
Fenix-magazin/SČ
