Do bolovanja s posla može doći iz raznih razloga. To može biti, primjerice, kratka prehlada, ali i kronične bolesti ili dugotrajni psihički stres. Ali, nitko ne može procijeniti koliko će zaposlenik stvarno biti odsutan s posla. Iz tog je razloga važno da zaposlenici znaju koliko dana bolovanja mogu tražiti.
U Njemačkoj, Entgeltfortzahlungsgesetz (EFZG) regulira pravo na nastavak plaće u slučaju bolesti . Sukladno tome, zaposlenici u tvrtkama koji su nesposobni za rad zbog bolesti imaju pravo na kontinuiranu isplatu plaće od strane poslodavca do šest tjedana.
Ta kontinuirana isplata obično iznosi 100 posto bruto plaće. EFZG također navodi da zaposlenik, ako ponovno bude odsutan zbog iste bolesti, ima pravo na punu plaću sljedećih šest tjedana samo ako …
… nije bio nesposoban za rad najmanje šest mjeseci (kao posljedica iste bolesti) prije nego što je ponovno postao nesposoban za rad, ili
… od početka prve nesposobnosti za rad (kao posljedica iste bolesti) proteklo je dvanaest mjeseci.
Nakon šest tjedana obično prestaje obveza poslodavca da nastavi s isplatom plaće. Od tog trenutka nadalje, zaposlenici mogu podnijeti zahtjev za isplatu bolovanja od svog zdravstvenog osiguranja.
To je obično 70 posto bruto plaće (ali ne više od 90 posto neto zarade) i isplaćuje se najviše 72 tjedna.
Primjerice, na web stranici Finanztip postoji odgovarajući kalkulator bolesničke naknade.
Zaposlenici trebaju biti svjesni da česte i dugotrajne bolesti na radnom mjestu mogu negativno utjecati na njihovu karijeru. Osobito u manjim tvrtkama, to brže dovodi do toga da vas kao zaposlenika vide kao nepouzdanog ili neproduktivnog.
Ne postoji opći propis o maksimalnom broju prihvaćenih dana odsutnosti, jer trajanje zaposlenja, sama djelatnost i ugovor o radu također igraju ulogu.
Prema sindikatu IG Metall, svakome tko je bio bolestan više od 30 dana u godini u tri uzastopne godine zaposlenja može prijetiti otkaz (zbog bolesti). Ni tijekom probnog rada niste 100 posto zaštićeni od otkaza zbog bolesti.
Prema podatcima Saveznog zavodu za statistiku, zaposlenici su bili na bolovanju u prosjeku 11,2 dana u 2021.
„Umjereno povećanje u usporedbi s 2019. (+0,3 dana bolovanja) vjerojatno je uzrokovano, između ostalog, nedostatkom većih valova gripe i prehlade kao rezultat zahtjeva za nošenjem maski i pravila udaljenosti.”
Još uvijek nema brojki Saveznog ureda za 2022. godinu. Međutim, Techniker Krankenkasse (TK) piše: „S prosjekom od oko 19 dana odsutnosti, svaka zaposlena osoba osiguranika TK-a bila je na bolovanju onoliko dugo koliko nikada prije u prošloj godini.“
Fenix-magazin/IK
